Linkovi

Garland Vilijams o novoj ulozi pripadnika amerièkih oružanih snaga u meðunarodnim mirovnim operacijama - 2003-06-14


Donosimo razgovor sa saradnikom vašingtonskog Instituta za mir, pukovnikom Garlandom Vilijamsom, koji priprema knjigu o novoj ulozi pripadnika amerièkih oružanih snaga u meðunarodnim mirovnim operacijama. Pukovnika Vilijamsa smo zamolili za ocenu stanja bezbednosti u balkanskom regionu, o pitanju konaènog statusa Kosova i posebno o izgledima državne zajednice Srbija i Crna Gora za pridruživanje programu Partnerstvo za mir NATO-a:

”Za prijem u program Partnerstvo za mir i za veæu saradnju uopšte potrebno je daleko bolje poznavanje kandidata. Mi veoma dugo nismo znali šta se dogaða u Srbiji, posebno u vojsci, jer je bila pod dominacijom Sovjetskog Saveza, odnosno Rusije. No, mislim da smo sada uspostavili otvoreniji dijalog. Takoðe smo ponudili pomoæ u modernizaciji oružanih snaga“.

Ukoliko se nastave zapoèete reforme u vojsci i snagama bezbednosti, i ukoliko se nastave dalje demokratske reforme, mislim da bi pridruživanje Partnerstvu za mir moglo da usledi za 3-4 godine. No, uèlanjivanje u Evropsku Uniju i punopravno pridruživanje NATO-u zahtevaæe mnogo više vremena, mnogo veæe reformske rezultate i mnogo veæu stabilnost u tom delu Balkana.

Kakva je po Vašoj oceni bezbednosna situacije na Kosovu?

“Za ostvarenje dugoroène stabilnosti je neophodno da se reši konaèan statusa Kosova. To se pitanje ne može još dugo odlagati. Kosovski Albanci i Srbi veæ predugo žive u nedefinisanim odnosima. Normalno je da žele da znaju šta ih èeka u buduænosti, no ona je zasada nejasna. Mislim da je nerealno oèekivati da æe Kosovo odmah postati nezavisno, kao što nije ostvarivo ni vraæanje na stanje kakvo je postojalo pod Miloševiæevim režimom.

Meðutim, postoje i druge opcije.

” Mislim da je moguæe postiæi prelazni trogodišnji aranžman slièan uniji Srbije i Crne Gore, posle èega bi se preispitalo da li je moguæe nastaviti takvu zajednicu. Ali, pored pitanja konaènog statusa mislim da je važno stvoriti uslove u kojima æe ljudi moæi da prevaziðu meðusobnu netrpeljivost i da žive normalno. Bez obzira na nasilje iz prošlosti i ovo koje sada traje, obe zajednice imaju zajednièki cilj da žive u društvu koje pruža nadu. Ako bi saraðivali na tom poslu možda bi mogli da izgrade i zajednièku buduænost“.

Šta najviše ugrožava stabilnost Kosova danas?

“Organizovani kriminal je glavni faktor nestabilnosti. Taj problem nije moguæe rešiti bez uspostavljanja lokalne policije, koja æe moæi da stane na put svakoj kriminalnoj delatnosti kao što je, na primer, trgovina ljudima -- posebno prisutna na Kosovu. Takoðe je neophodno obaviti reformu pravosuða, koje je sada pod znatnim politièkim uticajem. Za sada ne postoji ni adekvatan zatvorski sistem. Meðunarodna zajednica je, na primer, pomogla uspostavljanje sudova sa meðunarodnim sudijama, meðutim još je dug put do uspostavljanja reda, bez kojeg nema bezbednosti, kao ni stabilnosti. Na pitanje da li je terorizam podjednaka opasnost, odgovorio bih da je to problem koji je sve manji.

XS
SM
MD
LG