Linkovi

Nikolas Gvosdev, o sertifikaciji ekonomske pomoæi SCG - 2003-06-13


N.G.: Ne bi trebalo da bude prepreka na putu sertifikacije Srbije i Crne Gore. U Vašingtonu sada vlada mišljenje da Srbija i Crna Gora žele da se oslobode prošlosti i ere Miloševiæa. Saradnja sa Haškim sudom ima poseban prioritet, kao kljuèni elemenat u donošenju odluke o sertifikaciji, pošto izgleda da je preduslov za sve druge vidove saradnje da vlasti u Srbiji izruæe osobe koje je tribunal optužio.

B.M.: Da li bi pitanje sertifikacije moglo da stoji na putu daljem unaperedjenju politièkih i ekonomskih odnosa izmedju SAD i Srbije i Crne Gore?

N.G.: Takva moguænost postoji, posto sertifikaciju potpisuje državni sekretar, Kolin Pauel, a ne Kongres, mada æe u Kongresu biti elementi koji æe pažljivo razmotriti saopštenje državnog sekretara. Ti elementi u Kongresu æe proceniti da li je Pauel bio “preblag” prema Srbiji i Crnoj Gori, ako smatraju da saradnja Srbije i Crne Gore sa Haškim sudom nije zadovoljavajuæa, odnosno da vlasti nisu preduzele sve potrebne mere da optuženi budu izvedeni pred lice pravde u Hagu. Drugi problem je slièan situaciji koju su imali Rusi i Ukrjanici sa zakonom “Džekson-Venik”, koji je na snazi od 1974. godine i odnosi se na sertifikaciju Ukrajine i Rusije. Kada se proces sertifikacije ustoliæi, kao što je to sluèaj sa Rusijom i Ukrajinom, èesto ga je teško ukloniti sve dok ima manjine u Kongresu, koja želi da koristi proces sertifikacije za pritisak na vlade. Mada je Rusija sada demokratska zemlja i nema imigracione probleme, ona mora i dalje da bude sertifikovana, kao da je reè o Sovjetskom Savezu.

B.M.: Kako bi SAD i Srbija i Crna Gora mogle da poènu proces unapredjenja odnosa u svetlu sertifikacije?

N.G.: U odnosima izmedju SAD i Srbije i Crne Gore sertifikacija je kriticno pitanje i stalan podesetnik na 90-te godine i probleme iz tog perioda. Odnosi izmedju Beograda i Vašingtona mogu da se unaprede tek kada se to pitanje reši. Jedna od stvari na kojoj bi vlasti u Beogradu mogle da porade na unapredjenju svoje ovdašnje pozicije jeste da stvarno nastoje da pronadju preostale optužene za ratne zloèine i da istovremeno ukažu da èine sve što mogu, iako neke osobe još nisu uhapšene. Primera radi, imate sluèaj begunca Erica Rudolfa u SAD, koji se godinama uspešno krio od vlasti i tek je nedavno uhašpen. Ono što bi trebalo prevaziæi je, da uprkos tome što Hagu nije izruèen izvestan broj optuženih, amerièke vlasti ne bi trebalo da pretpostavljaju da te osobe štite vlasti u Beogradu ili da se ne èini dovoljno. Trebalo bi poraditi na tome da se Zapad ubedi da se èni sve sto je moguæe i da se možda begunci kriju negde drugde, izvan Srbije.

B.M.: Govoræi o periodu posle sertifikacije, kakav stav bi Vašington mogao da zauzme prema Srbiji i Crnoj Gori?

N.G.: U periodu posle sertifikacije, Vašington æe zauzeti stav da su Srbija i Crna Gora od kljuæne važnosti za razvoj Balkana. Drugim reèima, bez snažne Srbije i Crne Gore neæe biti regionalne ekonomske i bezbednosne kooperacije. Kada se završi proces sertifikacije, doæi æe do intenzivnije vojne saradnje i nastavka procesa ekonomske intergracije. Istovremeno, Evropljani æe biti ohrabreni da nastave da investiraju u taj regonu i da nastoje da okonèaju politiku iz 90-tih godina, kojom su Srbija i Crna Gora bile izolovane od Evrope, pošto bi ta zemlja trebalo da ima vodeæu ulogu na Balkanu.

XS
SM
MD
LG