Linkovi

Alternativni mediji u Americi - 2003-05-31


Novinar Greg Palast, žestok kritièar Bušove administracije i naèina na koji velike korporacije finansiraju amerièku politiku, napisao je knjigu pod naslovom ”Najbolja demokratija koja se može kupiti za novac,“ koja se veæ 12 nedelja nalazi na top listi bestselera koju objavljuje Njujork tajms. Ali Palast se žali da se njegova knjiga i ne pominje na najveæim radio-televizijskim mrežama, za koje kaže da su konzervativne i naklonjene krupnom biznisu:

”Velika ironija Amerike je u tome da smo mi stvarno jedina zemlja u svetu sa neotudjivim i nesalomivim pravom na slobodu govora i slobodu štampe. A ipak, imamo medije koji su medju najrestriktivnijim u svetu, u smislu cenzure koju sprovode direktori korporacija. Vlasništvo nad velikim medijima u Americi svodi se na samo nekoliko krupnih bogataša.“

S druge strane, i konzervativni komentatori se žale na pristrasnost u medijima, koje optužuju za naklonjenost liberalima. Ali konzervativni voditelji kontakt programa, kao što je Raš Limbo, dopiru do ogromnog auditorijuma putem komercijalnih radio stanica. Ni jedan liberalni komentator nema takvu moguænost. Limboove tirade protiv liberala, kao što je senator iz države Njujork, Hilari Rodam Klinton, veoma su popularne u unutrašnjosti Amerike. Njegov uspeh podstakao je pojavu niza sliènih konzervativnih komentatora po lokalnim radio stanicama. Radio-televizijska mreža Foks njuz i kablovske televizijske stanice smatraju se konzervativnijim rivalima kablovske mreže CNN. Novinar Greg Palast kaže da se njegova knjiga dobro prodaje uprkos tome što je glavni mediji slabo pominju. On to pripisuje uticaju alternativnih medija kojih ima u celoj zemlji. Jedan od njih je Pasifika radio, udruženje koje okuplja pet veæih i nekoliko desetina manjih, nekomercijalnih radio-stanica. Njihov svakodnevni program ”Demokratija sada“ predstavlja kritièke analize svake amerièke akcije, u kojima se èesto napada Bušova administracija. Ipak, broj njihovih slušalaca je mali, dok na komercijalnim stanicama nema sliènih programa.

Mnogi sa politièke levice smatraju da u komercijalnim stanicama postoji zavera æutanja, ali analitièarka Nensi Snou ne deli to mišljenje. Ona se slaže sa Gregom Palastom da šaèica velikih kompanija sada kontroliše krupne radio-televizijske mreže, ali tvrdi da poveæanje broja medija, na primer kablovskih televizijskih stanica, doprinosi širenju drugaèijih gledišta:

”Mislim da se amerièki mediji neprestano umnožavaju, uprkos tome što korporacije kontrolišu mnoge od njih. Postoje mnogi kanali na kojima možete da iznesete svoja gledišta.“

Nensi Snou kaže da nezavisni novinari mogu da se okrenu internetu, na kome neki od njih imaju veoma poseæene sajtove. I Greg Palast prodaje svoju knjigu preko sopstvenog sajta, a Nensi Snou kaže da su mnogi mediji sada postali multimediji.

Štampani mediji takodje nude moguænost izlaženja u javnost. Jedan aktivista iz Los Andjelesa toliko je bio impresioniran jednom antiratnom knjigom da je sam prikupio priloge za drugo i treæe izdanje. Knjiga karikaturiste Džoela Andreasa, pod naslovom ”Zavistan od rata,“ predstavlja istoriju Sjedinjenih Država pisanu u obliku istorije vojne agresije. Knjigu su podržali holivudski glumci Martin Šin i Suzan Sarandon kao i mnoge pacifistièke organizacije. Sada se prodaje veæ treæe izdanje, koje je jedno vreme bilo na devetom mestu liste bestselera koju objavljuje list Los Andjeles tajms - kaže njen izdavaè Frenk Dorel:

”Na kraju knjige navodimo spisak od 17 nacionalnih antiratnih organizacija, koje smo uvrstili i u najnovije, ovogodišnje izdanje. Veæina njih prodaje našu knjigu. Ima mirovnih aktivista koji kupuju po èitavu kutiju tih knjiga, a onda je samo dalje prodaju.“

Medijski analitièar Nensi Snou kaže da postoje mnoge moguænosti za ljude drugaèijeg mišljenja da iznesu svoja gledišta:

”Èesto govorim ljudima: umesto da se ljutite idite i osnujte sopstveni medij. Istovremeno, ako ste nezadovoljni zbog koncentracije vlasništva nad medijima, gradite sopstvene koalicije. Mnoge lokalne grupe sada to i èine, preko alternativne i nezavisne štampe. Oni su sada sebi kao jedan od najvažnijih zadataka postavili reformu krupnih medija.“

Nensi Snou poziva pristalice liberalnih gledišta da pokažu istu vrstu skepticizma prema alternativnim medijima kakvu pokazuju prema onima koji su u rukama krupnog biznisa. Ona kaže da svi mediji biraju i objavljuju vesti iz odredjene perspektive i da je stoga oslanjanje na više izvora jedini naèin da se stekne puna slika o nekom dogadjaju.

XS
SM
MD
LG