Linkovi

Njujork poèeo obeležavanje 150 godina Central Parka - 2003-05-10


Central Park je takoreæi drugi dom velikom broju sportskih entuzijasta, raznih hobista, izvodjaèa i mogih gradjanskih grupa koji se u njemu bave onim što vole. Saèinjava ga pravougaonik od 337 hektara šuma, staza za jahanje, igrališta i istorijskih mesta, koji èine zgodno okruženje za organizovanje raznih dogadjaja koji godišnje privuku 25 miliona ljudi godišnje. Sara Sidar Miler (Sara Cedar Miller), glavni fotograf i istorièar neprofitne Organizacije za oèuvanje parka, koja od 1980. upravlja njime i obezbedjuje više od 85 procanata godišnjeg budžeta od 25 miliona dolara, napisala je iscrpnu istoriju Central Parka, na kojoj je radila 10 godina. Ona je jedna od njegovih najglasnijih pristalica.

”Park je mikrokosmos nauke, umetnosti, prirode, književnosti i istorije. Mogli bismo da napravimo školu usred Central Parka u kojoj bismo - samo prouèavanjem parka - pokrili sve predmete: od matematike preko istorije i književnosti do umetnosti. Park je fascinantan, složen i višeslojan, razlièit u godišnjim dobima i svi imaju drugaèiju zamisao o tome šta je važno u vezi sa njim.“

Kažite pojam i naæi æete ga u Central Parku: igraèe koji nedeljom igraju balkanska kola na malom trgu blizu ”zamka“ Belveder, ljubitelje ptica koji u raju za ptice selice zvanom Rambl (Ramble) traže detliæe sa crvenom æubom, igraèe boæa u obaveznoj beloj odeæi, klizaèe na ledu, jahaèe, igraèe frizbija i pecaroše.... Za Saru Eliot (Sara Elliott), medjutim, Central Park je park za ptice, buduæi da je, tokom 25 godina vodjenja pasioniranih ljubitelja ptica po parku, videla oko 200 vrsta ptica.

”Ovaj park se proteže izmedju 59. i 110. ulice i 5. i 8. avenije. Da ste ptica selica i da ste leteli veæi deo noæi, a onda sleteli u ovu oazu okruženi morem betona, pomerili biste se na sever tek toliko da dodjete do vode i drveæa. Eto, to i one žele.“

Kuæe i stanovi oko Centralnog parka ubrajaju se u najskuplje na svetu. Medjutim, za razliku od evropskih prestonica, Londona, Pariza i Kopenhagena, gde su izletišta bila napravljena prvenstveno za pripadnike monarhije i njihove goste, njujorški Central Park je, po zamisli pejsažnih arhitekata iz XIX veka Frederika Loa Olmsteda (Frederick Law Olmstead) i Kaverta Voa (Calvert Vaux), nastao kao okupljalište za najšire slojeve. Gradonaèelnik Njujorka Majkl Blumberg (Michael Bloomberg) kaže da upravo taj populistièki pristup èini Central park jedinstvenim.

”Central Park je pokazao i svom gradu i celom svetu da velika javna mesta spajaju obiène ljude. Za milione Njujorèana to nije samo park, to je naše dvorište, mesto za izlet, naše igralište, naša nacionalna znamenitost, naša pozornica i naše polje snova. To je istinski demokratsko mesto na kome ljudi svih rasa i porekla dolaze u medjusoban dodir.“

Prva dama Lora Buš i gradonaèelnik njujorka Majkla Blumberg izabrani su za poèasne ko-predsednike proslave 150-te godišnjice Central parka, tokom koje æe u godinu dana biti održano nekoliko festivala, izložbi i koncerata italijanskog operskog tenora Andree Boèelija i džez trubaèa Vintona Marsalisa .

XS
SM
MD
LG