Linkovi

Amnesti internešenel o stanju ljudskih prava na Kosovu - 2003-04-29


U svom izveštaju Amnesti internešenel kaže da su manjinske zajednice na Kosovu i dalje izložene nasilju i opasnostima po njihov fizièki i mentalni integritet. Nekažnjeno kršenje ljudskih prava praktièno uskraæuje tim ljudima slobodu kretanja i ogranièava im osnovna prava, naroèito pravo na zapošljavanje, zdravstvenu zaštitu i školovanje. ”Dok ta prava ne budu garantovana,“ kaže Amnesti internešenel, ”izbegli pripadnici manjina i ljudi u unutrašnjem rasejanju u Srbiji i Crnoj Gori neæe moæi da se vrate svojim kuæama.“

U nastavku izveštaja, organizacija za praæenje stanja ljudskih prava iznosi primere nespremnosti medjunarodnih vlasti na Kosovu da stanu na put masovnim kršenjima ljudskih prava manjina koja su propratila povratak albanskih izbeglica po okonèanju rata. ”Iako je sada obim nasilja smanjen,“ kaže se u izveštaju, ”napadi se ipak nastavljaju. Èinjenica da velika veæina etnièki motivisanih napada ostaje nerazjašnjena uèvršæuje gledište da su poèinioci tih napada slobodni da ih nastave i doprinosi održavanju atmosfere straha.“ Amnesti internešenel zatim navodi sluèaj dve mlade Srpkinje i njihove bake, koje žive u centru Prizrena. ”Njihova kuæa je okružena ogradom sa bodljikavom žicom, koju su podigli pripadnici KFOR-a. Pošto je jedan napadaè uspeo da upadne u kuæu preko krova, vojnici KFOR-a sada žive sa tim ženama, pa èak idu u nabavku sa njima kako bi ih štitili od napada.“

Amnesti internešenel takodje istièe diskriminaciju sa kojom se suoèavaju pripadnici manjina na Kosovu u pogledu osnovnih društvenih i ekonomskih prava, kao što su zdravstvo, obrazovanje i zapošljavanje. Zbog toga, kaže ta organizacija, ima izveštaja o porastu stope smrtnosti i veæem broju obolelih u nekim zajednicama. U nekim mestima, pripadnici manjina nemaju ni osnovne lekove, a nekim ambulantama nedostaje èak i aspirin. U hitnim sluèajevima oboleli moraju da zovu KFOR ili da odu do najbližeg punkta medjunarodnih snaga kako bi dobili pratnju do bolnice.

Amnesti internešenel posebno istièe da je bezbednost najveæi problem u korišæenju prava školske dece na obrazovanje. Organizacija navodi da enklave imaju veliki problem u nalaženju kvalifikovanih nastavnika i da pojedina deca putuju po nekoliko kilometara do škole u pratnji vojnika KFOR-a. Kako je navedeno, jedna uèiteljica iz Prizrena svakog ponedeljka oklopnim transporterom putuje do sela u kome radi da bi se petkom na isti naèin vratila kuæi. Procenjuje se da je 90 odsto Srba i Roma nezaposleno.

Rezolucijom Saveta bezbednosti broj 12-44 zaštita i unapredjenje ljudskih prava na Kosovu povereni su UNMIK-u. U svom izveštaju Amnesti internešenel poziva UNMIK i Privremenu samoupravu na Kosovu da se ozbiljno pozabave problemom kažnjavanja poèinilaca zloèina i preduzmu mere za garantovanje prava manjina. Ta organizacija osudjuje UNMIK, a naroèito civilnu policiju Ujedinjenih nacija, da ne sprovode istrage i kažnjavaju odgovorene za kršenja ljudskih prava pripadnika manjina. ”Dok moguænost povratka izbeglica i dalje zavisi od prisustva KFOR-a,“ zakljuèuje se u izveštaju, ”Amnesti internešenel ipak poziva medjunarodnu zajednicu da osigura da u tom povratku niko od pripadnika manjina ne bude prisilno vraæen na Kosovo.“

XS
SM
MD
LG