Linkovi

Turska na putu sudara sa Kurdima - 2003-03-25


Turski ustavni sud je ranije ovog meseca zabranio rad najveæe pro-kurdske stranke, obrazloživši da ona deluje kao fasada za kurdske separatistièke pobunjenike. Neki analitièari vide ovaj potez kao udarac turskom procesu demokratskih reformi. Dopisnica Glasa Amerike iz Ankare, Amberin Zaman razgovarala je sa liderom te zabranjene stranke i uputila sledeæi prilog:

Amblem stranke, leptir, uklonjen je sa zgrade koja je svojevremeno bila sedište pro-kurdske Demokratske stranke, bolje poznate kao Hadep. Ta stranka se nije kandidovala na nedavnim parlamentarnim izborima, ali imala kancelarije u nekoliko delova zemlje. Predsednik zabranjene stranke, Ahmet Turan Demir, kaže da je zabrana, po njegovim reèima, ”politièki obojena“. On tvrdi da optužbe da je njegova stranka bila politièko krilo Kurdske pobunjenièke grupe, poznate kao PKK, jednostavno nisu istinite. PKK je 15 godina vodila separatistièku kampanju u turskim jugoistoènim pokrajinama, nastanjenim pretežno Kurdima. Veæ godinama, niz kurdskih politièkih stranaka je zabranjivan da bi se one ponovo pojavljivale pod drugim imenima. Demir kaže da je odluka o zabrani Hadeps zabranjivajuæi znak da turska vlada nije spremna da dopusti da 12 miliona Kurda u zemlji slobodno praktikuje svoja politièka prava.

Demir veruje da odluka Turske da zabrani Hadep i da sa sliènim obrazloženjem poène proces zatvaranja još jedne pro-kurdske grupe, poznate kao Dehap, ima za cilj zastrašivanje Kurda dok turske trupe prave planove da udju u Severni Irak koji je pod kontrolom Kurda. Turska je saopštila da taj potez ima za cilj da se blokira potencijalni talas izbeglica zbog rata u Iraku, dok mnogi Kurdi veruju da je taj cilj eliminacija pet hiljada kurskih pobunjenika koji imaju bazu u toj oblasti. Lider stranke Hadep, Ahmet Turan Demir, kazze da bi turska vojna intervencija u severnom Iraku mogla da ima negativne posledice po sve umešane strane.

Nasilje izmedju turskih i kurdskih snaga u severnom Iraku moglo bi da se proširi i na Tursku, smatra Demir.

Demir dodaje da takodje vlada zabrinutost da bi nedavne mere protiv kurdskih grupa mogle da dovede u opasnost pokušaj Turske da se prikljuèi Evropskoj uniji. Kao preudzlov za poèetak razgovora o èlanstvu, Evropska unija zahteva, izmedju ostalog, da Turska pruži Kurdima šira kulturna prava. Prošle godine, turski parlament je odobrio niz ustavnih reformi koje su ublažile zabrane o emitovanju na kurdskom jeziku. Mada turska vlada tvrdi da je predana procesu reformi, Ahmet Turan Demir kaže da je sprovodjenje reformi sporo i da æe zabrana rada njegove stranke biti korak nazad za èitav proces.

XS
SM
MD
LG