Linkovi

Nemaèki ambasador u SAD, Volfgang Išinger - 2003-01-31


V.I.: Nadamo se da æe Irak u potpunosti saradjivati sa UN i razoružati se da bi se izbegao rat. Mi, Nemci, znamo da rat može da nanese katastrofalne posledice i da bi ga trebalo koristiti kao poslednju opciju. Mi smo ubedjeni da taj momenat nije došao i da postoje dobri izgledi za diplomatsku, a ne vojnu pobedu. Naravno, sve to zavisi od Iraka. Irak, kao sto smo èuli od Dr. Bliksa i Dr. El Baradeija, ne saradjuje u potpunosti. Oèekujemo da æe pitanje Iraka biti deo naše misije, da kao predsedavajuæi Saveta bezbednosti tokom narednih mesec dana, insistiramo da se iraèka vlada založi na intenzivnijoj saradnji i otvorenosti da bi Irak izbegao rat.

B.M.: Da li bi iraèka kriza mogla da uzrokuje dublji razdor izmedju SAD i Evrope, posebno Nemaèke, Francuske i Rusije?

V.I.: Verujem da su izveštaji o velikom razdoru izmedju SAD i Evrope, odnosno Nemaèke, uglavnom preuvelièani. Nema razdora u odnosima izmedju Amerike i Evrope. Reè je o znaèajnim razlikama u proceni hitnosti rezolucije o korišèenju vojne sile u konfrontaciji sa Irakom, ukoliko to bude potrebno. Znaèi, reè je o specifiènom pitanju. Moja vlada je jasno stavila do znanja, i to želim da sada ponovim, da smatramo naše odnose sa SAD fundamentalnim delom naše spoljne politike. Mi ne želimo da se naša gledista distanciraju. Apsolutno sam ubedjen da æemo na osnovu dosadašnjih odnosa izmedju SAD i Nemaèke, koji se odvijaju u veoma pozitivnom svetlu poslednjih 50 godina, uspeti da prevazidjemo razlike u gledištima o tom specifiènom pitanju, a da pri tome ne nanesemo štetu našim odnosima.

B.M.: U drugom delu intervjua nemaèki ambasador se osvrnuo na moguænost ulaska balkanskih zemalja u Evropsku uniju, posebno Jugoslavije. U razgovoru sa našim kolegom Brankom Mikašinoviæem, admasador Išinger je rekao:

V.I.: Kao neko ko je tokom proteklih niz godina imao privilegiju da radi na, ako mogu tako da kažem, balkanskim pitanjima, sreæan sam da je barem jedna bivša jugoslovenska republika, a to je Slovenija, zvanièno dobila status kandidata i da æe za nekoliko meseci postati èlanica EU. To predstavlja dobar znak i za ostale zemlje bivše Jugoslavije. Mi smatramo da kandidatura i uèlanjenje Slovenije predstavlja prvi korak u tom pravcu i da ne postoji zakon u knjigama Evropske unije kojim bi se spreèio nastavak proširenja unije. Verujem da je Evropska unija bila otvorena i da æe takva i ostati u buduænosti za uèljanjenje ostalih zemalja, ukljuèujuæi Jugoslaviju. Ustvari, možemo reèi da je uèlanjenje u Evropsku uniju izgleda spona za povezivanje regionalnih zemalja, za šta æe biti potrebno vremena i strpljenja, kao i sprovodjenje svobuhvatnih i suštinskih reformi u tim zemljama. To se odnosi i na baltièke zemlje, kao i na Rumuniju ili Bugrsku, koje su morale da sprovedu duboke reforme da bi se odazvale tom izazovu. U naèelu, vrata Evropske unije su otvorena. Ali ne bi trebalo gajiti illuzije o vremenskom roku sledeæe faze proširenja Evropske unije. Medjutim, postoji nada i dobro je da gradjani Jugoslavilje rade na ostvarenju tog cilja.

B.M.: Kao uèesnik na mirovnim pregovorima u Dejtonu, a zatim u Rambujeu, kakva je vaša procena daljeg razvoja dogadjaja u Bosni i Hercegovini i na Kosovu?

V.I.: Pre svega, sreèan sam da su u tom regionu zavladali veæa stabilnost i prosperitet. To je bio naš cilj. Verujem da je Bosna na pravom putu. Snažno podržavmao posao Visokog predstavnika medjunarodne zajednice, ukljuèujuæi sadašnjeg, Pedija Ešdauna, i shvatamo da proces reformi u Bosni i Hercegovini nije potpuno završen i da æe biti potrebna dodatna ekonomska pomoæ, kao i dalje vojno prisustvo još neko vreme. Mi smo se aktivno angažovali na smanjenju vojnog prisustva jer je to skupo, ali naš najvažniji cilj je stabilnost i moguènost daljeg prosperiteta. Što se tièe Kosova, u suštini se radi o sliènoj situciji. Stanje u toj pokrajini se poboljšava i moj kolega i prijatelj, Mihael Štajner, odlièno obavlja svoj posao nastojeæi da pomogne da Kosovo postane normalnije mesto, nakon dugogodšnje represije, teškoæa i vojnih konflikata. Kosovo æe medjutim, zahtevati isto toliko vremena kao i Bosna i Hercegovina. Moja zemlja æe pomoæi Kosovu da se podigne i kao što možda znate mi saradjujemo sa vlastima u Beogradu da bi smo imali sveobuhvatniju regionalanu bezbednost u kojoj bi se daleko više poštovalo slovo zakona. Takodje nismo zadovoljni što optuženi za ratne zloèine nisu izvedeni pred lice pravde. Lièno, poštujem odluku Milana Milutinoviæa da dobrovljno ode u Hag, što svakako nije bila laka odluka, ali u svakom sluèaju pravièna. Nadam se da æe Srbi i Albanci na Kosovu, kao i druge etnièke grupe u tom regionu, nastaviti da se suoèavaju sa svojom prošlošæu -- sa dobrim i pogrešnim delima. Jedna lekcija koju smo mi Nemci nauèili i koju bi trebalo da podelimo sa drugima je da, ako uèinite nešto loše, a kao što znate moja zemlja je ucinila štrašne stvari u provoj polovini prošlog veka, veoma je važno da se to ne odbaci, veæ da se sa èinjenicama suoèite i diskutujete o njima i da se na osnovu takve politièke debate odrede buduæi politièki potezi. Ja bih izrazio podršku uspostavljanju komisije za utvrdjivanje istine, kao što je to bio sluèaj u Juznoafrièkoj republici, što je toj zemlji omoguèilo da krene napred, a to je sada veoma važno za Balkan.

B.M.: U poslednje vreme se sve èešæe govori o nezavisnosti Kosova. Sta vi mislite o toj moguænosti?

V.I.: U potpunosti delim gledište Mihaela Štajnera da se pre statusa moraju rešiti standardi. Drugim reèima, pitanja kako da razvijemo vladavinu zakona i demokratske vlasti pre nego što poènemo razgovore o konaènom statusu. Još nije došlo vreme za odgovornu debatu o statusu Kosova. Možda æe se to dogoditi u nekoj skoroj buduænosti, a mi sada treba da postupamo kao što je Štajner predložio.

XS
SM
MD
LG