Predsednik je rekao da æe, ukoliko svet bude ujedinjen, iraèki lider Sadam Husein možda doneti odluku da se razoruža:
”Ukoliko kolektivna volja sveta bude snažna, možemo postiæi razoružanje Iraka mirnim putem.“
Medjutim, istovremeno, predsednik Buš je dodao da æe pribeæi sili ukoliko to bude potrebno. On je izrazio nadu da æe mu se druge zemlje pridružiti u, kako se izražio, ”koaliciji voljnih“.
”U datom trenutku, mi æemo se konsultovati sa svim zemlljama èlanicama NATO-a, sa našim prijateljima -- i svaka zemlja æe biti u moguænosti da odluèi da li æe uèestvovati ili ne.“
Predsednik je jasno stavio do znanja da æe tema njegovih razgovara sa svetskim liderima u Pragu biti Irak. Medjutim, on je takodje naglasio da neæe tražiti zvaniènu podršku od Severnoatlanskog saveza ukoliko donese odluku da preduzme akciju. Time je implicitno priznao da je svestan da se bar jedna èlanica NATO-a - Nemaèka - protivi upotrebi sile protiv Bagdada. Predsednik Buš je naglasio da u Pragu želi da se fokusira na glavne izazove sa kojima se Alijansa suoèena, posebno teroristièku pretnju.
Obrativši se novinarima na zajednièkoj konferenciji za štampu sa èeškim predsednikom Vaclavom Havelom, predsednik Buš je samit nazvao istorijskim sastankom u istorijskom gradu.
”Naravno, kljuèni razlog što smo ovde jeste da razgovaramo o proširenju NATO-a i beneficijama tog proširenja, ne samo u smislu podsticanja slobode u Evropi, veæ i hvatanja u koštac sa ozbiljnim pretnjama sa kojima smo suoèeni, u cilju odbrane naše slobode.“
Na samitu u Pragu æe, prema oèekivanjima, sedam centalno i istoèno evropskih zemalja primiti poziv da se prikljuèe NATO-u, èime se nastavlja proces koji je poèeo 1999. kad su Poljska, Madjarska i Cceska republika kao prve bivše èlanice Varšavskog pakta primljene u èlanstvo NATO-a.
Predsednik Buš je podvukao da æe na sastanku u Pragu biti osnovane nove NATO snage za brzo reagovanje koje bi mogle biti poslate van Evrope u okviru rata protiv terorizma:
”Veoma je važno da shvatimo da u cilju buduæe relevantosti NATO-a, vojni kapaciteti Severnoatlanskog saveza moraju biti izmenjeni za borbu protiv pretnji sa kojima smo suoèeni.“
Sam samit je podsetnik na pretnje sa kojima su saveznièke zemlje suoèene. Bezbednosne mere su izuzetno oštre: u Pragu je stacionirano 12 hiljada pripadnika policije i više od dve hiljade vojnika, dok osmatraèki helikopteri i amerièki vojni mlaznjaci prate situaciju sa visine.