Linkovi

Vesli Klark o situaciji u Jugoslaviji - 2002-10-18


“Lièno se nadam se nije došlo do smanjenja interesa za Balkan, jer smatram da Sjedinjene Države, zajedno sa svojim saveznicima igraju važnu ulogu u pružanju pomoæi svim narodima tog podruèja. Mislim da je, takoðe, veoma važno da Sjedinjene Države i dalje budu angažovane svojim umerenim i razboritim posredovanjem, i da odreðen broj amerièkih vojnika ostane ukljuèen u mirovne misije na Balkanu.”

Upitan da prokomentariše èinjenicu da su u Bosni i Hercegovini pobedile nacionalne stranke, a da je u Srbiji proreformski predsednièki kandidat ostvario vrlo skromne rezultate, general Klark je rekao:

“To je svakako razoèaravajuæe za sve nas koji smo radili tako uporno na uspostavljanju mira i stabilnosti u regionu. Ja mogu da shvatim da se ljudi ponose svojim etnièkim poreklom, kao i da brinu za svoju bezbednost, ali takoðe smatram da je moguæe da se ljudi izdignu iznad svojih nacionalistièkih platformi koje polarizuju i ugrožavaju ljude drugog nacionalnog porekla.”.

Izražavajuæi nadu da æe, posebno u Bosni i Hercegovini, nacionalistièke stranke i njihove pristalice shvatiti da im -- kako je rekao -- buduænost i dobrobit leži u celovitoj zemlji, general Klark se osvrnuo i na Radovana Karadžiæa:

“I dalje sam razoèaran što ljudi u BiH još uvek nisu uhvatili i predali Radovana Karadžiæa meðunarodnom tribunalu u Hagu. NATO može pomoæi u tome, ali to je stvar koja leži na srpskom narodu. Miloševiæu se sudi, i pretpostavljam da ima dovoljno dokaza da ga se proglasi krivim. Takoðe sam uveren da ima dovoljno dokaza protiv Radovana Karadžiæa. A ako Karadžiæ smatra da nije kriv, neka se preda i pred sudom dokaže da optužbe ne stoje. U stvari problem i leži u tome što su ratni zloèinci i dalje na slobodi. Treba podsetiti da mirovne snage NATO-a garantuju da neæe ponovo izbiti rat, ali da su politièki preobražaj, pomirenje i ekonomski, društveni i kulturni napredak ka Evropi -- posao koji mogu da obave jedino sami graðani”.

Na pitanje o uslovima za prijem zemalja balkanskog podruèja u NATO, general Klark je rekao da æe Srbiji i Crnoj Gori biti biti pružena dobrodošlica u Partnerstvu za mir, ali kad za to dodje vreme:

“Teško je zamisliti da æe Srbija i Crna Gora biti pozvane da se pridruže Partnerstvu za mir dok ne bude ispunjen jedan od glavnih uslova -- puna saradnja sa Hagom -- i dok je reforma u Srbiji tako neizvesna i fragmentirana. Nadam se da æe gospodin Koštunica, koji je po svemu sudeæi veoma popularan politièar u Srbiji, shvatiti u kojoj se situaciji nalazi njegova zemlja i da se neæe jedino zalagati za pravni formalizam i biti glas koji iskljuèivo zagovara srpski ponos, nego da æe Srbiju povesti ka savremenom svetu - što podrazumeva otvorenost prema svim narodima i razlaz sa mržnjom iz prošlosti”.

Demokratija podrazumeva civilnu kontrolu nad vojskom i drugim snagama bezbednosti, kaže bivši komandant NATO snaga u Evropi, koji je u proteklom periodu imao priliku da se upozna sa velikim brojem oficira jugoslovenske vojske:

“Tradicija jugoslovenske vojske je lojalnost zemlji kojoj služi. Tako su se ponašali i u to verovali oficiri koje sam imao priliku da lièno upoznam. General Perišiæ mi je jednom rekao da je jugoslovenska vojska “poslednja demokratska ustanova u zemlji”, ukazujuæi da je zasnovana na sposobnosti, a ne na politièkom favoritizmu. U demokratiji snage bezbednosti jednostavno moraju biti pod kontrolom demokratski izabrane civilne vlasti, a to znaèi da jugolovenska vojska ne može više da drži u tajnosti svoje aktivnosti niti da brani civilnoj vlasti pristup vojnim objektima. Njen rad mora da kontroliše civilna vlast.”

O optužbi da je general Perišiæ amerièki špijun, Vesli Klark je rekao:

“To je smešno! General Perišiæ nije nikada bio amerièki špijun. General Perišiæ je bio lojalan i ponosan oficir Vojske Jugoslavije. Bio je tvrd pregovaraè. Bio je veoma zabrinut zbog zloupotrebe jugoslovenske vojske od strane Slobodana Miloševiæa i strepeo je za nju. On nije želeo da bude uništena tokom NATO kampanje. Ne, nemam nikakve indikacije da je bio amerièki špijun. Meni svakako nikada ništa nije odao. Uvek sam ga smatrao patriotom. Voleo bih da je bio špijun, ali nažalost nije.”

Na pitanje da li bi se odazvao pozivu da svedoèi na suðenju Slobodanu Miloševiæu, generala Klark je izrazio slaganje sa politikom amerièke vlade da bi prethodno trebalo ustanoviti pravila takvog svedoèenja.

XS
SM
MD
LG