Biolozi i tehnolozi nekoliko univerziteta u Sjedinjenim Državama i Kanadi pokušavaju da konstruišu minijaturne leteæe uredjaje po ugledu na insekte. Takve letelice mogle bi da se koriste kako za vojne tako i za mnoge civilne potrebe. Odavno je poznato da mnogi insekti imaju izvanredna letaèka svojstva. Na primer, voæna mušica maše krilima 200 puta u sekundi, a treba joj samo 8 zamaha krilima da promeni pravac leta za 180 stepeni. Na univerzitetu u Torotu, u Kanadi, u februaru je prikazan uredjaj velièine trideset santimetara i težak oko pola kilograma, koji je uspešno lebdeo mašuæi krilima. Ali mlataranje krilima je jedno, a kontrolisani let nešto sasvim drugo i mnogo teže da se postigne, jer je mehanika leta insekata veoma komplikovana. Istraživaèi na Univerzitetu države Kalifornije, u Berkliju, nadaju se da æe uskoro moæi da isprobaju svoju mehanièku mušicu za koju su veæ izradili mnoge komponente. Zbog potrebe da sve bude minijaturno, ta mušica za pokretanje krila neæe koristiti elektromotore veæ pijezoelektriène elemente, odnosno svojstvo kristala kvarca da menja dimenzije u zavisnosti od struje koja se kroz njega propušta. Elektriènu energiju dobijaæe iz takodje minijaturnih solarnih æelija na repu, a stabilnost bi trebalo da obezbedjuju žiroskopi. Velièina letelice ne bi trebalo da predje 25 milimetara. Oèekuje se da bi mehanièka mušica mogla da poleti 2004. godine.