Na televizijskim snimcima sa samita Grupe 8, u Kanadi, predsednik Putin deluje samouvereno dok ležerno æaska sa liderima najbogatijih zemalja na svetu. Ti lideri su, prema medijskim izveštajima, ozbiljno shvatili Putinove primedbe. Izgledalo je da su prošli dani kada je Rusija bila na marginama takvih sastanaka, oèekujuæi pomoæ. Lideri Grupe 8 su odluèili da prime Rusiju u punopravno èlanstvo, iako bi eksperti mogli da ustvrde da ona sa privrednog stanovišta ne zaslužuje taj status. Ruska vlada je takodje primila pomoæ od dvadeset milijardi dolara da bi rashodovala rusko oružje za masovna uništavanja. Do kraja samita predsednik Putin je bio na pragu ostvarenja svog glavnog spoljnopilitièkog cilja: da Rusija bude priznata kao partner i akter u medjunarodnoj politici. Spoljnopolitièki urednik ruskog lista “Novaja gazeta“ Boris Kagarlicki, smatra da predsednik Putin ubira plodove svoje podrše Americi u globalnom ratu sa terorizmom.
“To je u izvesnom smislu nadoknada Rusiji za njen stav u ratu protiv terorizma. Važno je da se shvati da su te stvari bitne za elitu u Rusiji. Strateški cilj te elite je da dobije medjunarodno priznanje, da bude tretirana na ravnoj nozi u medjunarodnoj areni.“
Putinove pristalice u toj eliti imaju šta da slave. Blagodareæi podršci Zapada, Rusija je na pragu ulasku u Svetsku trgovinisku organizaciju koja podstièe trgovinski i privredni razvoj smanjenjem carina. Predsednik Putin je održao uspešan samit sa predsednikom Džordžom Bušom u Moskvi i Sankt Peterburgu. Dvojica predsednika su potpisala istorijski sporazum o obostranom smanjenju obima nuklearnog naoružanja i sporazumela se o novom partnerstvu izmedju Rusije i NATO-a, kojim se Rusiji daje veæa uloga u poslovima NATO-a. Ruski spoljnopolitièki analitièari ukazuju da je Putinova podrška glabalnom ratu protiv terorizma u sklopu šire spoljopolitièke strategije. Putin se nada, kako ti analitièari veruju, da æe svojom podrškom ratu protiv terorizma izvuæi politièku i ekonomsku korist od Zapada. Direktor moskovskog Centra za strategijske studije Andrej Piontkovski smatra da je predsednik Putin napravio dobar izbor. Na kraju krajeva, Amerikanci su se otarasili talibanskog režima u Avganistanu koji je ugrožavao bezbednost zaledjine Rusije u srednjoj Aziji i na Kavkazu. ”Možda po prvi put u našoj istoriji, neko drugi je uradio prljavi posao za nas. Amerikanci su u nastojanju da postignu vlastite ciljeve rešili veoma važan bezbednosni problem Rusije time što su likvidirali žarište islamskog ekstremizma na jugu... Da ruska vlada nije podržala globalnu antiteroristièku koaliciju i amerièku intervenciju u srednjoj Aziji, Taliban bi sada i bio u dolini Ferghana i u nju bi bili poslati ruski vojnici.“
Piontkovski, medjutim, priznaje da takvo gledište ne preovladjuje u Rusiji. Po njegovim reèima, veæi deo ruske politièke elite ne podržava Putinovu spoljnopolitièku strategiju.
Rusi nisu zahvalni amerièkim trupama za te akcije delimièno stoga što su one ostale prisutne u srednjoj Aziji, dok su amerièki vojni savetnici u Gruziji, na prostorima koji im nisu bili dostupni dok je postojao Sovjetski Savez. Povrh toga, NATO se, po reèima Piontkovskog, širi put istoka, sve bliže granicama Rusije. “Ima Rusa koji su veoma zabrinuti... Sjedinjene Države su nas izgurale iz centralne Azije, guraju nas iz Gruzije... NATO puzi prema našim granicama i tako dalje i tako dalje... Opšta percepcija je da je Zapad, naroèito Amerika, strateški protivnik, ako ne i neprijatelj, sve manje velike Rusije.“
Ovo gledište ne deli samo ruska politièka elita. Ankete ruskog javnog mnjenja stalno pokazuju da su Rusi nepoverljivi prema Sjedinjenim Državama i da ih ne vole. Dovoljno je da se o tome upita trideset dvogodišnji policajac Oleg, koji je odbio da navede svoje prezime. Oleg veruje da Sjedinjene Države i Rusija nikada neæe biti prijatelji, iako bi mogli biti partneri u odredjenim sluèajevima. Sjedinjene Države - po njegovim reèima - ne daju ništa više od saveta, na primer o rešenju rata u Èeceniji. No, Oleg zamera i predsedniku Putinu što nije rešio konflikt u Èeceniji. Pedeset dvogodišnja nastavnica biologije Elena Muzjulina nema ni jednu dobru reè za Sjedinjene Države.
Mizjulina tvrdi da je predstava o Sjedinjenim Državama kao prijatelju propala i ne krije da ih smatra neprijateljem. No, koliko ti Rusi mare za spoljnopolitièke uspehe predsednika Putina? Gledišta su podeljena. Šezdeset petogoidšnja Lidija Brinceva veruje da je inostrana politika važna.
Brinceva veruje da je prijateljstvo sa drugim zemljama važno. Zadovoljna je što Putin poziva ljude u Rusiju i odlazi u inostranstvo i rešava politièke i ekonomske probleme. Po njenim reèima, Putinu treba dozvoliti da radi na spoljnopolitièkom polju, a lokalnim vlastima da rešavaju domaæe probleme. Ankete ruskog javnog mnjenja pokazuju da veæina Rusa voli predsednika Putina i smatra da dobro obavlja svoju dužnost. Spoljnopolitièki analitèar Piontovski ukazuje da Putin duguje svoju popularnost poboljsanju životnih uslova, poput redovne isplate plata i penzija, što nije bio sluèaj ranijih godina. No, Piontkovski upozorava da bi taj odnos mogao da se promeni i predvidja da æe Putinovi protivnici preæi u ofanzivu ako Putin izgubi podršku naroda.
“Ako se ekonomska situacija pogorša i obièni ljudi postanu nezadovoljni svojim stanjem, Putinovi politièki protivnici æe iskoristiti tu priliku da ga optuže da prodaje otadzbinu.“
Mnogi ruski politièki analitièari se slažu da je sadašnja Putinova politika izmirenja sa Zapadom, naroèito sa Sjedinjenim Državama, nejaka i podložna promenama.