Linkovi

Simpozijum o holokastu - 2002-05-13


Republikanski èlan u Predstavnièkom domu amerièkog Kongresa, Frenk Vulf, koji se godinama zalaže za amerièku akciju u rešavanju pitanja grubog kršenja meðunarodnog humanitarnog prava u svetu, a posebno u Africi, rekao je da “se malo toga postigne kad se Sjedinjene Države ne angažuju na rešavanju pojava genocida.” Osvræuæi se na najteže oblike kršenja ljudskih prava i genocid u nekoliko decenija, Vulf je pored ostalog nabrojao:

“ Možemo veèeras da krenemo avionom u London, a zatim da se kompanijom British Airwayz uputimo u Najrobi i posle svega pet sati leta, u unutrašnjosti Sudana, da naðemo mesto gde, danas 2002. godine, ljudi kupuju robove. Nije to sve : sudanski avioni na jugu zemlje bombarduju civile, žene, decu. Iz borbenih helikoptera gaðaju se nedužni ljudi, koje pokušavaju da oteraju zbog naftonosnih polja. Setimo se Bosne, èetiri godine je trajalo etnièkog èišæenje, silovanje, i to devojèica od 12, 13 i 14 godina. Svi znamo za Srebrenicu, gde je Zapad stajao po strani i, u stvari, doprineo masakru hiljada lica. Do nedavno u Siera Leoneu, deèacima i devojèicama su odsecane noge i ruke, sve zbog dijamanata.“

Izvršni direktor Centra Kar za ljudska prava, pri uglednom univerzitetu Harvard, Samanta Pauers, istakla je da je u uskom amerièkom nacionalnim interesu da spreèava pojave koje imaju odlike genocida:

“ Èak i kada interese nacionalne bezbednosti definišete u najužem znaèenju, genocid se uklapa u tu definiciju. Kada se genocidnim režimima dozvoli da èine šta god žele na domaæem terenu, to se kad-tad osveti Sjedinjenim Državama. 1987. i 1988. godine, Sadamu Huseinu je bilo dopušteno da truje Kurde, a posle toga je izvršio invaziju na Kuvajt, jer je mislio da to može. A sada smo u situaciji da se pribojavamo da æe upotrebiti hemijsko oružje protiv Sjedinjenih Država.”

Ambasador amerièkog Državnog sekretarijata za pitanje ratnih zloèina u administraciji Vilijama Klintona, Dejvid Šefer, osvrnuo se na problem sporog pokretanja mehanizma bilo u okviru administracije ili u Kongresu za amerièko angažovanje u humanitarnim krizama u svetu.

“ Sve zavisi od trenutka, ” rekao je Šefer navodeæi primer zakasnelog amerièkog reagovanja na tragièan pad Srebrenice. “ Nismo odmah imali potvrðene podatke o dogaðajima u Srebrenici, a kada smo dobili satelitske snimke o tome šta se tamo dogodilo, Medlin Olbrajt je reagovala izuzetno energièno. Meðutim, bilo je kasno. Sve zavisi od trenutka, ” rekao je Šefer.

Samanta Pauers se nije složila sa tom ocenom, navodeæi svoje istraživanje o sluèaju Srebrenice, koje je sadržano u njenoj novoj knjizi “Problem iz pakla: Sjedinjene Države i vreme genocida”. “Sjedinjene Države su odluèile da se ne angažuju oko Srebrenice iako su naši bombarderi leteli iznad nje, a naši politièari bili veoma dobro obavešteni o tome šta se dogaðalo. Vreme je da Vašington prekine æutnju o tome i preuzme svoj deo odgovornosti”, smatra Samanta Pauers.

XS
SM
MD
LG