Izložba koja se zove “Genetika: deširovanje života” zauzima površinu od 650 kvadratnih metara i na njoj možete videti žive životinje, interaktivne komjuterske prikaze, kao i pitanja koja æe vas naterati da razmišljate šta je to što dovodi do razvoja živih biæa i šta nauènici mogu da urade sa znanjem koje sada poseduju. U delu izložbe posveæenom kloniranju video materijal objašnjava razne razloge kloniranja životinja. U njemu se pojašnjava da je DOLI, prva klonirana ovca, stvorena u okviru napora da se proizvedu životinje koje su genetski modifikovane tako da u svom mleku proizvode ljudske proteine.
Zvuk sa video trake: "Drugi nauènici istražuju moguænost upotrebe kloniranja kako bi se spasle vrste koje su blizu izumiranja ili kako bi se proizvodile visoko kvalitetne domaæe životinje."
Patriša Vord, koja je postavila ovu izložbu, kaže da je pored kloniranja izložba usmerena na razvoj, mutacije, genetski inženjering kao i ljudski genom: "Kada smo poèeli da radimo na izložbi, okrenuli smo se javnosti i napravili istraživanje i intervjuisali ljude kako bismo saznali šta ih interesuje, šta bi želeli da znaju i šta oni veruju da je znaèajno. Te informacije smo koristili kako bismo razgranièili koje koncepte æemo predstaviti na izložbi. Otkrili smo da su ljudi zainteresovani za kloniranje i genetski inženjering, kao i da saznaju kakva nauka stoji iza svega toga."
Geni su majušne hemijske instrukcije koji se nalaze u hromozomima živih biæa. Oni kontrolišu veliki broj stvari – od visine, do boje oèiju i podložnosti bolestima. Klonirane ovce i istraživanje baziènih æelija su stvari koje su u vezi sa genetikom o kojima ljudi slušaju, ali ih mnogi ne razumeju baš najbolje.
Patriša VORD: "Genetika je u stvari apstraktna tema, pošto ne možete da je vidite. U pitanju su jako sitne stvari. Iako je to deo svih nas, iako je to od osnovnog znaèaja za sve nas pošto to èini naš život, te stvari ne možete da vidite pa je zato jako teško da se to doèara publici."
Muzej koristi miševe, žabe, voæne mušice i piliæe kako bi prikazao kako genetika deluje. Inkubator za piliæe se koristi kako bi se objasnio razvoj embriona, a posetioci su u prilici da vide žive piliæe kako izlaze iz jaja. Video materijal i mali bazen sa žabama pomažu da se objasni šta je genetski inženjering. Žabe u ovom delu izložbe imaju oèi koje svetle u mraku.
Zvuk sa video materijala o žabama: "Pored normalnih žabljih gena, one poseduju i gene meduza koji nose instrukcije za proizvodnju zelenog fluorescentnog proteina. Njihove oèi svetle zelenom bojom zahvaljujuèi genetskom inženjeringu."
Gospodja Vord kaže da istraživaèi koriste ovu vrstu genetskog inženjeringa kako bi saznali kako se ljudske oèi razvijaju i kako se odredjeni geni ukljuèuju ili iskljuèuju tokom razvoja.
VORD-ova: "Nauènici ovo koriste kako bi bili u stanju da prate razvoj punoglavca kroz razlièite faze, i da bi saznali kada se geni ukljuèuju kako bi uticali na razvoj oènog soèiva."
Napredak u genetskom istraživanju je neke ljude naveo da predvide da bi u skoroj buduænosti moglo doæi do kloniranja ljudskih biæa. Da li je to baš dobra ideja? Gospodja Vord kaže da deo posveæen kloniranju, poput drugih delova izložbe, postavlja pitanja posetiocima u vezi sa njihovim mišljenjem o tako kontroverznim temama kao što je kloniranje ili genetski inženjering.
VORD-ova: "U ovom delu, ljudi mogu da igraju ulogu savetnika za genetiku, pa im se pruža prilika da istražuju razlièite teme koje su vezane za genetsko testiranje. To je jedna od jako kompleksnih oblasti u kojoj nema jednostavnih odgovora. Ljudi jako razlièito reaguju na ideju da budu testirani u vezi sa bilo kojom vrstom naslednih (genetskih) bolesti, a i šta bi radili sa tim znanjem kada bi ga posedovali?"
Gospodja Vord se nada da æe izložbena postavka pomoæi posetiocima da bolje razumeju deo nauke koji fascinira veliki broj ljudi, dok druge plaši.