U pustinji Mohavi prošle srede je osvojena još jedna etapa u razvoju
svemirskog lifta, što nagoveštava da bi vizija Artura Si. Klarka iz
njegovog naučnofantastičnog romana "Rajske fontane" mogla da postane
stvarnost.
Pristalice ideje svemirskog lifta nadaju se da će u
skoroj budućnosti biti moguće dostavljati koristan teret u orbitu oko
zemlje platformom sa pogonom na lasersku svetlost, koja će se uspinjati
uz traku od kompozitnog materijala. Prošle srede, tri istraživačka tima
pokušala su da osvoje nagradu od dva miliona dolara sa svojim
platformama koje su se uspinjale po kablu okačenom o lebdeći
helikopter, više od kilometar visoko.
Platforma firme Lejzer Motiv popela se jedan kilometar za manje od 4 minuta, a nešto kasnije ponovila taj podvig.
Platforma
je naravno na električni pogon, a struju dobija tako što snažan laser
baca svetlosni snop na njene fotoelektrične ćelije. Istraživač Džordin
Ker rekao je da je njegova firma presvega želela da demonstrira bežični
prenos energije.
"Svakome kome treba struja, a ne može da razvuče žice, moći ćemo da isporučujemo struju," rekao je Ker.
Ranije, njihova platforma nikada nije prešla više od 24 metra.
Takmičenje
je teklo sporo zbog čestog punjenja helikoptera gorivom kao i zbog
čekanja na prolaz nekih satelita kojima bi laser sa zemlje mogao da
naškodi. Iz istog razloga platforma firme Spejs pajrats, iz Kanzas
sitija, morala je da se zaustavi na samo 48 metara od cilja.
Takmičenje
je sponzorisala svemirska agencija NASA koja se nada da bi jednoga dana
mogla da razapne traku od lakog nanotekstila između zemlje i jednog
satelita u geostacionarnoj orbiti. Centrifugalna sila držala bi traku
zategnutom, dok bi snažan laser na zemlji slao električnu energiju
platformi koja bi se uspinjala noseći teret. Potrošnja energije za
ovakav lift bila bi znatno manja od one potrebne za lansiranje raketa,
kako je rekao istraživač firme Spejs pajrats, Frenk Smit.
"Ovako
to treba raditi jer tako do geosinhrone orbite može da se stigne sa
onoliko energije koliko je potrebno za let do Australije," rekao je
Frenk Smit.
Nagrada od dva miliona dolara predviđena je za
platformu koja se uspne kilometar visoko, prosečnom brzinom od 5 metara
u sekundi. Platforma Lejzermotiva kretala se prosečnom brzinom od oko 4
metra u sekundi i tako se kvalifikovama za drugo mesto i nagradu od 900
hiljada dolara.