Na sastanku u Istanbulu, zapadni lideri, naročito čelnici finansijskog sektora, bili su izloženi znatnoj kritici od strane ministara za finansije zemalja u razvoju.
Ministri su se žalili da su godinama
morali da slušaju pridike zapadnih zemalja o superiornosti kapitalizma
na Zapadu. Ali, po rečima indonežanske ministarke finansija, Srije
Mulijanije Indravati, islamske zemlje nude sopstvene lekcije svetu u
jeku globalne ekonomske krize.
„Ova kriza govori o preteranim
rizicima, kao i o islamskim finansijskim transakcijama sa ugrađenim
mehanizmom za sprečavanje takvog ponašanja. Pretpostavljam da zbog toga
postoje velike šanse za uvođenje islamski-baziranih instrumenata i ovo
je prilika za Islamsku banku za razvoj,“ rekla ministarka Indravati.
Prvi
islamski finansijski proizvod lasniran je početkom 1970-tih, kada je
osnovana Islamska banka za razvoj, sa sedištem u Saudijskoj Arabiji. Od
tada povećava se obim islamskog finansijskog kapitala širom
muslimanskog sveta. Glavna razlika između ovog i konvencionalnog
kapitalističkog sistema jeste u tome što islamski finansijski kapital
ne upotrebljava kamate, koje se kose sa Koranom. Kako objašnjava
potpredsednik Islamske banke za razvoj, dr. Abdul Aziz Al-Hinai, reč je
o pažljivoj proceni rizika i profita.
„Sve je bazirano na
podeli - kako gubitka tako i profita. Konvencionalne banke ne učestvuju
u gubicima. One zadržavaju profit, ne učestvujući u gubicima. Zato uvek
čujete kako islamske finansije posluju sa istinskom ekonomijom. Mi ne
pravimo gubitke tek tako, jer svaki gubitak mora da bude pokriven
imovinom. Dug ne može da prevaziđe vrednost imovine. Korisnici te
finansijske metode zato znaju da poslovanje sa stvarnom ekonomijom nosi
manji rizik,“ ističe Hinaji.
U jeku ekonomske krize i u svetu
koji strepi od rizika, na konvencionalnim tržištima se sve više pominju
islamske banke, tvrdi Čarls Dalara, generalni direktor Instituta za
međunarodne finansije. On kaže da bi stručnost islamskih bankara u
oblasti procene rizika, kakvu zahteva islamski finansijski sistem,
mogao znatno da pomogne zapadnim tržištima kapitala u svetu.
„Mislim
da se nalazimo u fazi u kojoj tradicionalne finansije mogu nešto da
nauče od islamskih finansija, odnosno da finansije zavise od
produktivnosti. Usuđujem se da kažem da je to načelo bilo primenjeno u
aktivnostima tradicionalnog finansijskog sektora u poslednjih nekoliko
godina, do nekih nevolja ne bi došlo. Predviđem da će u budućnosti doći
do sve većeg udruživanja tradicionalnih i islamskih finansija,“ kaže
Čarls Dalara.
Islamski finansijski proizvodi su već prodrli na
evropska tržišta. Sve očitija pouzdanost takvih investicija i sve veće
opredeljenje za beskamatne opcije investiranja, privlači pažnju mnogih
evropskih banaka, navodi dr. Al-Hinai iz Islamske banke za razvoj.
„Juče
sam razgovaro sa jednom nemačkom bankom koja želi da počne da razvija
islamske finansijske proizvode, jer posluje na mestu gde živi veliki
broj imigranata koji više vole islamske finansijske proizvode. Oni sada
pregovaraju sa Islamskom bankom za razvoj da dovedu strateškog partnera
sa Bliskog Istoka koji bi im pomogao da razviju tražene proizvode. Pre
krize, Zapad nije mnogo priznavao ovaj sektor, ali sada London, na
primer, postaje centar islamskih finansija. Francuska želi isto. I
druge Zapadne prestonice su zainteresovane, jer u tome vide dobru
priliku,“ kaže Hinai.
Na nedavnom sastanku Svetske banke i
Međunarodnog monetarnog fonda u Istanbulu istaknuto je da jedan od
faktora za uravnotežavanja globalne ekonomije predstavlja uključivanje
tržišta zemalja u razvoju. Plasiranje islamskih finansijskih proizvoda
na evropskim i američkim tržištima bilo bi korak u tom pravcu, smatraju
neki posmatrači.