Priručnik o dijabetesu, koji je objavila Klinika Mejo nije namenjen
prvenstveno lekarima već običnim ljudima. Njegov cilj je da poduči
čitaoce o toj bolesti i razbije mitove o njoj – kao što je mit da se
dijabetes može dobiti uzimanjem previše šećera. U stvari, priručnik
pokazuje da dijabetes jeste povezan sa gojaznošću, ali da su njegovi
uzroci različiti i kompleksni. Doktorka Marija Kolazo-Klavel,
specijalista sa odeljenja za endokrinologiju, metabolizam i dijabetes,
na Klinici Mejo je urednik te publikacije.
„Uzrok broj jedan za
sve češću pojavu dijabetesa verovatno je naš stil života. Većina nas
ima telesnu težinu veću nego u mladosti, dok smo istovremeno manje
aktivni. Svest o navikama u ishrani, težini i fizičkoj aktivnosti
postala je veoma važna za sprečavanje pojave dijabetesa tip dva,“ kaže
doktorka Kolazo-Klavel.
Priručnik Klinike Mejo sadrži šokantne
cifre o rasprostranjenosti dijabetesa u Sjedinjenim Državama. Pored 23
miliona i 600 hiljada obolelih, još 57 miliona Amerikanaca ima
preddijabetično stanje, odnosno povišen nivo šećera u krvi, ali ipak
nedovoljan da bi dijagnoza bila dijabetes tip dva. Preddijabetično
stanje je opasno i zbog toga što ono izaziva trajna oštećenja srca i
krvotoka.
Doktorka Kolazo-Klavel kaže da je za obolele i
naklonjene toj bolesti često teško da se hrane zdravo i vežbaju
redovno, ali upozorava da su to neophodni uslovi za održavanje zdravlja.
„Bilo
kakva fizička aktivnost je dobra. Ali često se događa da ljudi, zbog
raznih obaveza, preskaču potrebu da četiri do pet puta nedeljno rade
nešto fizički 30 do 45 minuta. Mi smo pak ustanovili da su ti kratki
periodi aktivnosti isto tako blagotvorni kao i dugi,“ kaže ona.
Doktorka
Kolazo-Klavel takođe upozorava obolele od dijabetesa da strogo vode
računa o režimu života koji propisuju lekari, jer dugoročne
komplikacije od te bolesti mogu da budu nepromenljive.
„Nikada
nije kasno da počnete da vodite računa o svom zdravlju i njegovoj
zaštiti, ali što pre to bolje, jer će vam to produžiti život. U
protivnom, izlažete se opasnosti od amputacije i dijalize, a opasnost
od gubljenja vida biće znatno smanjena,“ kaže Kolazo-Klavel.
Oboleli
od dijabetesa danas imaju na raspolaganju razna tehnološka pomagala, od
pumpica za insulin do gotovo bezbolnog kontrolisanja nivoa šećera u
krvi. Otkada je predsednik Obama odobrio federalno finansiranje
istraživanja sa embrionskim matičnim ćelijama, doktorka Kolazo-Klavel
kaže da je optimistična prema mogućnosti pronalaženja leka za
dijabetes. Ali ona kaže da njegovo pronalaženje ne treba očekivati
uskoro.
„Kada bude postignuto, na primer, da matične ćelije
proizvode insulin, biće potrebno rešiti problem kako to primeniti na
najrazličitije pacijente. Zato mislim da za sada treba da ostanemo
usmerni na pomaganje pacijentima da svakodnevno drže bolest pod
kontrolom i da ne čekaju na izlečenje koje je još daleko,“ kaže ona.
Doktorka
Kolazo-Klavel se nada da će Priručnik za dijabetes u izdanju Klinike
Mejo pomoći obolelima, ali i podstaći zdrave osobe da ozbiljno uzmu u
obzir opasnost da obole od te bolesti.