Ministri finansija i šefovi centralnih banaka Grupe 20
industijalizovanih i zemalja u tranziciji, obećali su da će “učiniti
sve što je potrebno” da bi unapredili svetsku ekonomiju u sred globalne
recesije.
Britanski ministar finansija Alister Darling izjavio
je da su razgovori, koji su od petka popodne vodjeni nadomak Londona,
rezultirali širokom saglasnošću svih učesnika o potrebi koncentrisanih
napora kako bi se obnovio globalni ekonomski razvoj.
“Takodje
smo zaključili da smo spremni da preduzmemo sve neophodne korake da bi
se obnovio rast privrede, i rešeni smo da to učinimo bez obzira na to
koliko je vremena potrebno” naveo je Darling.
Prema njegovim
rečima, prioriteti uključuju nove kredite koje će banke moći da daju
zahvaljujući infuziji gotovog novca, stvaranje čvršće finansijske
regulative, posebno kada je reč o “hedž fondovima”, i borbu protiv
protekcionizma otvaranjem trgovine I mogućnosti za investicije.
Ekonomski
lideri G-20 takodje su obećali da će povećati finansiranje
Medjunarodnog monetarnog fonda, kako bi se pomoglo zemljama najteže
pogodjenim recesijom. MMF je već izdvojio kredite u iznosu od više
milijardi dolara za pomoć ugroženim ekonomijama. Ministri su takodje
pozvali na veća ulaganja u Azijsku banku za razvoj.
Američki
sekretar za finansije Timoti Gajtner kaže da će obećanja članova Grupe
20 obezbediti brži ekonomski oporavak. On je dodao da je postignut
širok globalni konsenzus o potrebi da se agresivno reaguje kako bi se
obnovio privredni rast. Gajtner je takodje izjavio da je postignut
sporazum o okvirnim reformama medjunarodnog finansijskog sistema.
“Rizik
ne poznaje medjunarodne granice. Moramo da uspostavimo jače kontrolne
mehanizme i jasna pravila igre koja bi bila ravnomerno sprovodjena duž
medjunarodnih finansijskih sistema”, rekao je Gajtner. On je takodje
naveo da će SAD uskoro objaviti detalje reforme propisa na svom
finansijskom tržištu.
U fokusu sastanka ministara finansija
G-20 očigledno je bilo postizanje konsenzusa, dok razlike u stavovima
pojedinih članica nisu puno pominjane. Najveće neslaganje postoji u
vezi sa tim da li treba slediti američki primer i pojačati potrošnju
ubrizgavanjem vladinog novca u oslabljenu privredu, ili se pak
koncentrisati na uvodjenje čvršće regulative rada banaka i drugih
finansijskih institucija kako bi se sprečio sličan ekonomski kolaps u
budućnosti.
SAD se zalažu za koordinisano smanjenje poreza i
državno stimulisanje privrede. Britanija se takodje zalaže za javnu
potrošnju, ali se slaže i sa većinom evropskih članica koje naginju ka
široj reformi finansijskog sistema, uz čvršću regulativu banaka,
hedž-fondova i takozvanih “poreskih rajeva.” Mnoge ekonomije u
tranziciji kažu da, ako treba da ulažu svoje resurse, žele veću moć
odlučivanja u velikim medjunarodnim finansijskim institucijama kao što
je MMF.
Sastanak ministara finansija prethodi novom samitu šefova država Grupe 20, koji se održava 2. aprila u Londonu.