Evropa brine da bi američka administracija mogla da usvoji izolacionističku ekonomsku politiku. U razgovoru za naš program Džon Bruton, ambasador Evropske Unije u Vašingtonu, ističe da bi klauzula u paketu stimulativnih mera, o kupovini isključivo američkih proizvoda, mogla bi da dovede do trgovinskog rata između Evrope i Amerike.
„Zabrinuti smo, jer je ekonomska kriza zahvatila čitav svet pa zato smatramo da mere za popravljanje samo američke privrede, ili samo evropske ili samo kineske privrede, ne mogu da budu uspešne. Uvođenje protekcionističke mere kao što je ova, podstaklo bi protekcionizam kod drugih, kao što su Kina ili evropske zemlje. To bi bilo štetno za sve.“
Reagujući na izjavu ambasadora Brutona, predsednik Obama je rekao da je on protiv protekcionizma i da će Sjedinjene Države poštovati svoje međunarodne trgovinske obaveze.
„To je veoma dobrodošla izjava. Ne sumnjam da će Sjedinjene Države ispunjavati svoje međunarodne trgovinske obaveze. Međutim, one se isključivo odnose na bilateralne američke trgovinske ugovore. Ova klauzula mogla bi da onemogući privatnim američkim kompanijama da kupuju izvan domaćeg tržišta. Takva mera vodila bi svet u još dublju privrednu depresiju.“
Pomenuta klauzula, kaže ambasador Bruton, upućuje pogrešnu poruku svetu i mogla bi da veže ruke američkom predsedniku.
„Ako na međunarodnim sastancima predsednik Sjedinjenih Država bude morao prvo da objašnjava zašto je potpisao zakon kojim se ograničava izvoz zemalja sa čijim liderima treba da sarađuje u rešavanju globalnih ekonomskih teškoća, njegov uticaj biće neminovno ugrožen.“
Bruton dodaje da je od ključne važnosti da transatlantski savez nastavi da jača u ovo kritično vreme za svet. Međutim, on je takođe istakao neke razlike u spoljnopolitičkim stanovištima Amerike i Evrope:
„Lično, mislim da Evropljani, kada god je reč o vojnoj opciji, uvek preporučuju uverljivu političku strategiju kao prateću komponentu. Važno je da sastavni deo vojne akcije čine izgradnja pravosudnog sistema zemlje, na primer u Avganistanu, eliminacija korupcije i druge stvari koje su dostižne. Važno je da ciljevi budu u skladu da skromnim sredstvima koja smo spremni da ulažemo.“
Naš sagovornik se ne slaže sa ocenom mnogih američkih eksperata da Evropa tek treba da preuzme ulogu globalnog faktora stabilnosti.
„Bili smo vrlo aktivni u rešavanju konflikta u Ačeu u Indoneziji, delu sveta koje predsednik Obama dobro poznaje. Evropljani su bili angažovani u rešavanju izuzetno složene situacije u Demokratskoj Republici Kongo. Mi smo spremni da igramo ulogu u bilo kom drugom delu sveta, ako bi to bilo od koristi. Posedujemo kapacitete za to, naravno u partnerstvu sa NATO-om, Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim nacijama.“
Povodom nastavka evropske integracije, ambasador Bruton je rekao da Evropska Unija neće primati nove članice pre nego što bude usvojena Lisabonska povelje o reformi ustrojstva Unije, što bi moglo da usledi do kraja ove godine. Na predlog nekih američkih funkcionera da bi zemlje Zapadnog Balkana trebalo da budu integrisane do 2015., ambasador Bruton je primetio da takve odluke treba prepustiti Evropljanima:
„Važno je shvatiti da je Evropska unija dobrovoljna organizacija. Niko nije obavezan da postane član i svaka zemlja može po svom nahođenju da je napusti. Istovremeno, nijedna zemlja ne može da bude primljena bez pristanka svih članica tog bloka. Da bi sama Unija bila uspešna, neophodno je da sve njene članice veruju ne samo u njen ekonomski model, već u njen politički koncept. Evropska Unija nije puko oruđe na mapi geostrateških interesa.“
„Ona je živi organizam zasnovan na emotivnoj i istorijskoj privrženosti njenih članica izgradnji mira na evropskom tlu,“ istakao je Džon Bruton, ambasador Evropske Unije u Vašingtonu.