Udruženje najvećih svetskih banaka, Institut međunarodnog bankarstva, saopštio je juče da će duboka recesija u svetu ove godine verovatno dovesti do kontrakcije svetske privrede za više od 1 odsto.
Dugogodišnji potpredsednik banke Sitibenk, Vilijam Rouds, kaže da je ovo najdublja svetska recesija od kraja Drugog svetskog rata. Institut međunarodnog bankarstva, u kome Rouds takođe služi kao potpredsednik, predviđa kontrakciju svetske privrede za ovu godinu od 1,1 procenat, što je snažan zaokret u odnosu na rast od 2 odsto u prošloj godini, i 3,5 odsto u 2007.
S obzirom da rast globalne privrede obuhvata i ekonomije u snažnom usponu i bogatije, zrelije privrede, ekonomisti često kažu da je ukupan rast od manje od tri odsto jednak recesiji. Fil Satl je glavni ekonomista pomenutog instituta i glavni autor ove prognoze.
„Kontekst globalnog rasta koji očekujemo u narednih 12 do 18 meseci je veoma, veoma težak“, kaže Satl.
Pre samo mesec dana, Satl i njegov tim predviđali su umereniju kontrakciju, od svega pola procenta. Institut kaže da će tri najveće ekonomije – Sjedinjene Države, 15 zemalja evro zone i Japan – ove godine imati ukupnu kontrakciju od 2,1 procenat, gotovo dvostruko više nego što se predviđalo pre mesec dana.
Kina, koja je poslednjih godina beležila najbrži rast, usporiće do znatno manjeg rasta od 6 i po procenta. Satl kaže da će najranjivije biti Rusija i postkomunističke zemlje Istočne Evrope. On dodaje da ga među njima najviše zabrinjava Ukrajina, za čiju privredu se očekuje da će se ove godine smanjiti za 12 procenata.
„Ukrajina je u dubokim teškoćama. To znamo i to je vidljivo gotovo svaki dan u vestima, zbog njenog spora sa ruskim Gazpromom. Njena ekonomija je u rasulu, a finansijski sektor u dubokim teškoćama. Međunarodni monetarni fond ima program pomoći ali nismo sigurni da će joj on pomoći“, kaže Satl.
Međunarodni monetarni fond nedavno je obećao pomoć Ukrajini od 16 milijardi dolara.
Institut međunarodnog bankarstva kaže da će se, zbog 17-mesečne finansijske krize i naglog pada bankarskih kredita, protok kapitala ka zemljama u razvoju ove godine smanjiti na 165 milijardi dolara - sa 466 milijardi prošle i 929 milijardi 2007. godine. Zemlje u razvoju oslanjaju se na strane investicije i državnu pomoć drugih zemalja za ostvaranje novih radnih mesta.
Kreditna suša, koja je počela 2007. u Sjedinjenim Državama, pretvorila se prošle godine u finansijsku, a ove godine i u punu globalnu ekonomsku krizu.