Nakon što novoizabrani predsednik Barak Obama stupi na položaj 20. januara, demokratska partija će kontrolisati i predsednički položaj i oba doma Kongresa. Republikanska partija mora da se privikne na novu ulogu lojalne opozicije nakon što je 12 od poslednjih 14 godina imala većinu u Kongresu, kao i predsednički položaj poslednjih 8 godina.
Nakon što Barak Obama preuzme predsednički položaj republikanska partija će preći u status manjinske partije, ali izgubiti na izborima ponekad može da predstavlja i neku vrstu oslobodjenja. Republikance više neće predstavljati nepopularni predsednik, više neće biti odgovorni za nepopularan rat i za ekonomsku krizu. Medjutim, analitičar Džon Fortije, iz Instituta “Amerikan Enterprajz”, kaže da ako republikanci žele ponovo da dodju na vlast treba da počnu sa pružanjem podrške novoizabranom predsedniku Obami.
“Tačno je da će na početku mandata, sa pobedom kakvu je postigao, Obama imati dosta prostora. Republikanci bi trebalo da mu pruže podršku i da ne prave opstrukciju.”
Aleks Konant iz Republikanskog nacionalng komiteta kaže da republikanci žele da igraju pozitivnu ulogu u vladi. “Mi ćemo biti lojalna opozicija, ali verujem i konstruktivna opozicija. Imamo velike ideje o tome kuda bismo želeli da povedemo zemlju."
Konant kaže da danas postoji manje podela o spoljnopolitičkim pitanjima. Novoizabrani predsednik Obama je donekle razuverio republikance zadržavši Roberta Gejtsa na položaju sekretara za odbranu. Bušova administracija je već pristala na odredjeni rok za povlačenje iz Iraka. Nedavni teroristički napadi u Indiji i Pakistanu i ponovno jačanje Talibana daju potporu gledištu Baraka Obame da bi američka vojska trebalo da se usredsredi na taj deo sveta. Medjutim, ekonomska pitanja će verovatno podeliti dve partije, kaže Konant. Republikanci će ponovo pokušati da se predstave kao fiskalno odgovorni.
“Predsednik Obama je govorio o povećanju vladinih izdataka i poreza. Svakako da ćemo se usprotiviti svakom povećanju poreza. Mislimo da je deficit već suviše velik. Mislim da će to biti prvo pitanje o kojem se dve partije neće složiti.”
Medjutim Ričard Volf, kolumnista u nedeljniku “Njuzvik” kaže da ekonomska kriza primorava mnoge republikance da žrtvuju svoje principe.
“Očigledan stav svih fiskalno konzervativnih republikanaca bio bi da se usprotive svim planovima za spasavanje finansijskog i drugih sektora zato što to znači intervenciju na tržištu. Nema znakova da će taj stav imati bilo kakvog efekta, ali s druge strane ko želi da bude odgovoran za potpunu propast američke autoindistrije?”
Na duži rok, kaže Fortije, republikanci moraju da se suoče sa pitanjima koja razdiru njihovu sopstvenu partiju, poput imigracije i brakova homoseksualaca. Ohrabrena nedavnim izborom vijetnamskog imigranta An “Džozefa” Kao-a za člana Kongresa iz Luizijane, partija će koristiti njegov primer, kao i primer guvernera Luizijane, Bobija Džindala, kao dokaz da odražava sve veću raznolikost Amerike.
"Naš sistem je pomalo čudan zbog toga što partija zaista neće imati pravog lidera sve dok ne bude nominovala nekog za predsedničkog kandidata 2012. godine. Postoje lideri u Kongresu, ali nema nikog ko bi mogao da ujedini partiju.”
Na neki način, dok se spremaju da pozdrave novog predsednika, republikanci već razmišljaju o narednim predsedničkim izborima.