Linkovi

Samit EU: Saglasnost o klimatskim promenama i finansijskoj krizi


Dvodnevni samit evropskih lidera u Briselu mogao bi se okarakterisati kao jedan od samita sa najopsežnijim i najozbiljnijim dnevnim redom - od klimatskih promjena i finansijske krize do Lisabonskog sporazuma. Zapadnom Balkanu potvrdjena je evropska perspektiva uz primjedbu da proces stabilizacije i pridruživanja sporo napreduje.

Evropljani su danas dogovorili paket borbe protiv klimatskih promjena koji jedni vech zovu istorijskim, a drugi teškim razočarenjem – u najkraćem, cilj je do 2020. godine smanjiti emisiju ugljen dioksida za 20 procenata, a istovremeno, za jednak procenat povećati učešće obnovljivih i čistih izvora energije u nacionalnim industrijama.

Predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo:

"Naše opredjeljenje, 20 posto redukcije gasova, 20 posto više obnovljive energije i 20 posto više iskorištenja energije, stoji i dalje. Nije riječ o napuštanju naših ambicija a to je važno jer ljudi su ne tako davno govorili: Evropa nije to u stanju učiniti, Evropa će suziti svoje ambicije. Važno je i zato što nastojimo da dobijemo globalni sporazum, a ovim kazujemo našim partnerima, prije svih američkim prijateljima: Da, i vi to možete. Ako možemo to da postignemo mi u Evropi, možete i vi u Americi i u ostalim krajevima svijeta".

Dogovoreno se još analizira, ali, ono što već sada pada u oči je komplikovana šema sticanja vremenski ograničenog prava na upotrebu stare tehnologije, komromisa, prije svega, istočnoevropskim državama, čija industrija se mahom bazira na uglju - to se pravo u prvi mah dijeli besplatno, dok bi se do 2013. godine trebalo oktkupljivati na aukcijama, a dio novca, koji bi inače odlazio u državne blagajne, bio bi uložen u nove, čiste tehnologije. Za jedne je ovo izlaz, a za druge poraz, uz tvrdnju da che stvarni efekti smanjenja ugljen dioksida do 2020. biti, umjesto 20, tek skromnih 4 odsto.

Kada je reč o mjerama obuzdavanja finansijske i ekonomske krize, podržan je paket Evropske komisije koji predvidja izdvajanja iz bruto-nacionalnih dohodata od oko 1,5 posto, što bi stvorilo budžet od oko 200 milijardi eura za gašenje kriznih požara. Niko ne spori, posljedice bi mogle biti u skromnijim budžetima i ulaganjima, što daje za pravo predvidjanjima da će kriza naredne godine biti oštrija nego ove.

Evropska budućnost, ili Lisabonski sporazum dobio je novu nadu. Irci će, po svemu sudeći, održati još jedan referendum, ovog puta sa brojnim ustupcima, a rok je do novembra naredne godine, kada treba da bude izabrana i nova Evropska komisija. Po ovom pitanju na samitu nije bilo poraženih. Irci nose kući garancije da će u novom sastavu Komisije imati svoga komesara, te da im se Brisel neće miješati u neke od zakona, poput zakona o abortusu, koji Ircima predstavljaju dio tradicionalnih vrijednosti, dok Brisel ima takoreći irski potpis na Lisabonskom dokumentu.

Predsjednik Francuske i predsjedavajući Evropskog saveta, Nikola Sarkozi:

"Ovo je novi početak. To je dobra vijest za Evropljane. Nema sumnje da, sa ovim odgovorima i ekonomskom krizom, svi u Irskoj će shvatiti da nam je potrebna Irska u Evropi".

I,konačno, Zapadni Balkan. Taj prostor, preblizu da bi bio ignorisan, i
ovog puta je dobio nekoliko evropskih poruka - njegova budućnost jeste u ukviru Unije, ali cijeli proces teče suviše sporo. Sasvim je jasno povrdjeno da evropska perpsktiva jeste pokretač promjena na Balkanu i treba je snažno korisiti. U sluccaju BiH, na stolu jeste potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali tu su i brojni razlozi za zabrinutost. Zato je i ovog puta iz Brisela upućena poruka političkim liderima BiH da ulože više energije i volje u otklanjanje postojećih prepreka neophodnim reformama. Što se tiče Unije, ona će svoj angažman u zemlji nastaviti i osnažiti, medjutim, za rezultate je neophodan konstruktivan odgovor sa terena.

Kada je riječ o Srbiji, ona je, prema mišljenju visokog predstavnika EU, Havijera Solane, koje su podržali evropski lideri, sasvim blizu ispunjavanja svih uslova za uspostavljanje najbližih odnosa sa Evropskom unijom. I, konačno, konstatuje se kako je Unija na Kosovu započela svoju do sada najobimniju civilnu misiju u okviru zajedničke spoljne i bezbednosne politike. Podrška stabilnosti i razvoju Kosova od strane EU će se nastaviti, što, uvjereni su u Briselu, doprinosi stabilnosti i prosperitetu cijelog regiona.

XS
SM
MD
LG