Linkovi

Hroneos-Krasavac: Srbiju očekuju srednjoročne posledice krize


Predstavnica Srbije u Svetskoj banci, Biljana Hroneos-Krasavac, osvrće se na ishod nedavno održanog samita Grupe 20 u Vašingtonu, uticaj svetske ekonomske krize na privredu Srbije i na aranžman Međunarodnog monetarnog fonda sa Beogradom.

Biljana Hroneos-Krasavac: "Svi lideri učesnici samita G-20 su se složili da globalna kriza zahteva, izmedju ostalog, i globalno reagovanje. Naime, mora da se učvrsti globalna ekonomija, da se oporavi njen privredni rast i istovremeno da se obezbedi bolja regulativa na medjunarodnom finansijskom tržištu.

Takodje je ukazano na opasanost podizanja trgovinskih barijera i potrebu sve veće uloge Medjunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke u brzom i efikasnom reagovanju u uslovima krize i pomoći zemljama koje su pogodjene finansijskom krizom. Ono što je veoma važno istaći je da je postignut dogovor oko formiranja jednog potpuno novog tela, takozvanog “koledža supervizora”, koji će izvršiti reviziju poslovanja ključnih finansijskih učesnika, odnosno banaka na finansijskom tržištu i samim tim omogućiti da se bolje razumeju njihove procedure i njihove operacije, ali sve to sa ciljem standardizacije tih procedura i da se samim tim ogranići mogući rizik. Naravno, postignuto je jedinstvo sa stanovišta učvrščenja globalne ekonomije i sa stanovišta njenog oporavka i utvrdjivanja jednog veoma čvrstog akcionog plana, dakle svet je ozbiljno shvatio medjunarodnu krizu, a na to upućuje i činjenica da je već postignut dogovor oko naredne sednice koja će se održati u aprilu iduće godine."

Glas Amerike: Svi mediji u Srbiji su poslednjih nedelja posvećeni analizi mogućih efekata svetske krize na srpsku ekonomiju. Kako iz ugla Svetske Banke ocenjujete stanje ekonomije u toj zemlji i koliko je Srbija stvarno rezistentna na postojeću krizi?

Biljana Hroneos-Krasavac: "Moram da kažem da je sam predsednik MMF-a, gospodin Štroskan rekao na sednici Borda da se kriza polako preliva u Srbiju i da se naravno, u tim novim otežanim okolnostima smanjuje i usporava priliv kapitala, a samim tim se usporava i ekonomski rast. Mi još uvek nismo imali nikakva ozbiljnija delovanja . Moram da kažem da je to sve posledica savršeno sprovedene reforme bankarskog sistema još 2001. i naravno veoma restriktivne monetarne politike, koju je sprovodila naša vlada, nekada smo zbog toga i kritikovani, a sada se ispostavilo da je to zaista imalo i pozitivne rezultate.

Takodje treba napomenuti da mi imamo odredjena ograničenja u pogledu iznosa kapitala iz zemlje, što je takodje bilo pozitivno u uslovima ove krize. Mi ćemo se susresti sa srednjoročnim posledicama kirze. Očekujemo da će se to desiti naredne godine, ali moramo da napomenemo da je u tom slučaju vrlo važno da svi akteri i svi kreatori ekonomske politike Srbije budu na istoj liniji, da brzo i efikasno reagujemo i da imamo akcioni plan, ukoliko se stvari okrenu u suprotnom pravcu. Za sada je situacija dosta solidna.

Glas Amerike: Na Bordu Medjunarodnog Monetarnog Fonda se ovih dana našla i Srbija povodom zaključenog aranžmana sa vladom te zemlje. Kako Fond ocenjuje zaključni aranžman sa nama i koja je njegova glavna svrha?

Biljana Hroneos-Krasavac: Aranžman je zaključen 13-tog novembra izmedju naše vlade i MMF i reč je o takozvanom “stand–by” aranžmanu, odnosno aranžmanu prilagodjavanja novonastaloj situaciji.

Sredstva kojima možemo da pristupimo su u iznosu od 520 miliona dolara, što nije preterano velika suma, ali naša vlada se postavila veoma striktno prema uslovima koje je Fond postavio, u smislu da neće doći do povlačenja sredstava ukoliko za to zaista i ne bude postojala potreba.

Njegova osnovna svrha je restriktivna fiskalna politika, takodje restriktivna monetarna politika, a tu su i odgovarajuće mere koje sprečavaju ugrožavnaje finansijskog, odnosno bankarskog sistema. Možemo da kažemo da će aranžman biti odobren u redovnoj proceduri, 19. decembra ove godina na Bordu MMF, s obzirom da se Srbija pokazala kao zemlja koja ima vrlo visoke rezerve, koje iznose skoro 10 milijardi evra kao i da još uvek ima pristup stranom finansiranju, odnosno pristup kreditima iz inostranstva, što je ocenjeno kao veoma pozitivno.

XS
SM
MD
LG