O aktuelnim problemima i izgledima za buduće odnose SAD i Rusije za Glas Amerike govori saradnik Instituta Bruking Igor Dančenko.
Dančenko: “Glavni problemi u odnosima izmedju Rusije i SAD su protivraketni odbrambeni sistem, koji Vašington namerava da razmesti u Poljskoj i Češkoj republici, zatim članstvo Rusije u Svetskoj trgovinskoj ogranizaciji, tj. ukidanje amandmana Džekson-Venik, kako bi se omogućila normalizacija trgovinskih odnosa dve zemlje, a na širem medjunarodnom planu imamo i sporna pitanja kao što su izgledi za mir na Bliskom istoku, nuklearne ambicije Irana, saradnja u domenu borbe protiv terorizma, prvenstveno u Iraku, Avganistanu, Siriji i drugde, a tu je i pitanje Kosova. Tokom proteklih nekoliko godina uprkos nastojanjima predsednika Buša i Putina dve zemlje su u ćorsokaku u vezi sa većinom tih spornih pitanja”.
Glas Amerike: Kakav razvoj dogadjaja očekujete u odnosima dve zemlje nakon inauguracije novog američkog predsednika Baraka Obame?
Dančenko: “U Rusiji postoje pozitivna očekivanja u vezi sa budućim odnosima Moskve i Vašingtona. Većina ruskih političara izražava nadu da će se odnosi unaprediti dolaskom nove američke administracije. Pre svega, Rusija očekuje da se reši pitanje stacioniranja raketnog sistema u istočnoj Evropi, kao i druga pitanja, kao što su nerešeni teritorijalni sporovi u bivšim sovjetskim republikama”.
Glas Amerike: Kakva bi mogla da bude buduća uloga SAD, Evropske unije i Rusije u rešavanju nekih od tih problema, uključujući Kosovo?
Dančenko: “Evropljani su optimisti i očekuju da će dolaskom Obamine administracije doći do značajnih promena u odnosima Moskve sa Vašingtonom i Briselom. Što se tiče Kosova, ono trenutno nije u centru pažnje. Medjutim, način da se uspešno reši pitanje Kosova jeste možda da se ono razmotri paralelno sa drugim važnim pitanjima u trouglu SAD, Evropske unije i Rusije, uz poštovanje međusobnih interesa i međunarodnog prava. Kao što znate, Rusija je priznala nezavisnost Južne Osetije i Abhazije, i ta odluka je nepovratna. Uprkos čvrstom stavu u tom pogledu, Rusija je spremna da saradjuje po nizu drugih pitanja, kao što je Nagorno-Karabah, koji je predmet spora izmedju Jermenije i Azerbejdžana, zatim slučaj Trans-Dnjestrije u Moldaviji itd. Ako ova pitanja budu rešavana na miroljubiv način, uz poštovanje interesa svih strana, to bi moglo da nas dovede do pragmatičnijeg pristupa kosovskom pitanju. Ključni problemi za Rusiju u pogledu Kosova su - sama nezavisnost, položaj srpske manjine i očuvanje njene kulturne baštine. U sklopu rešavanja statusa Kosova, Priština bi morala da se fokusira na pitanje povratka srpskih izbeglica i eventualnu autonomiju srpskih enklava, što bi moglo da dovede do podele pokrajine, ili nekog vida konfederacije, ili zajedničke jurisdikcije mada takve opcije nisu do sada šire razmatrane”.