Šta može da se očekuje od administracije Baraka Obame u pogledu
unutrašnje i spoljne politike, ukjučujući Balkan i Srbiju? Kolega
Branko Mikašinović razgovarao je o tome sa voditeljem televizijske
emisije "Hronika Bele kuće", Luelinom Kingom.
King: Na
unutrašnjem planu imate dva primarna i prioritetna zadatka: prvo, Obama
mora da smanji ogromna očekivanja u pogledu brojnih problema sa kojima
je zemlja suočena. Drugi zadatak se odnosi na rešavanje ekonomskih
problema, pri čemu će morati iskreno da iznese pred američku javnost
težinu situcije i dubinu problema. Odmah su potrebni paket ekonomskih
stimulusa, oštrija kontrola Vol strita i pomoć automobilskoj
industriji, dok će zdravstvo, energetika i trgovina zauzeti sekundarno
mesto. U pogledu spoljne politike, Vašington bi trebalo da skrene s
kursa konfrontacije sa Rusijom, a pitanje Bliskog istoka ostaje i
prioritetan i permanentan problem. Kolika će pažnja da se posveti
određenom regionu, zavisiće i od toga ko bude postavljen za državnog
sekretara i sekretara za odbranu. Ako Obama regrutuje veliki broj ljudi
iz Klintonove administracije, sporna pitanja koja su bila aktuelna u
Klintonovo vreme će se vratiti, a među njima i Balkan. Ako
spoljnopolitički tim bude nov i svež, jasno je da će administracija
odmah morati da se suoči sa sve lošijim odnosima sa Rusijom. Ako se
poznata imena, kao što je, recimo, Holbruk, pojave na listi njegovih
savetnika ili funkcionera, možda će predsednik dobiti bolje savete nego
što bi ih dobio od Bušovih savetnika, ali Holbrukov čvrst stav prema
Balkanu, pa i Rusiji, biće kurs konfrontacije, a ne nove politike, a
mislim da je Obama spreman da u tom pogledu okrene novu stranu.
Glas
Amerike: Kako će novi Stejt dipartment da se postavi prema nekim od
aktuelnih spoljnopolitičkih pitanja, uključujući Balkan, posebno u
svetlu mogućeg uticaja potpredsednika Džozefa Bajdena?
King:
Bajden nije agresivan ili nametljiv i biće deo demokratskog tima.
Njegova slabost je to što voli previše da govori, pa kaže i nešto što
ne bi trebalo, ali on će se sigurno pridržavati tradicionalne uloge i
funkcije potpredsednika. Situacija sa potpredsednikom Dikom Čenijem je
bila jedinstvena i njegov uticaj preveliki. Prema tome, ako novi
spoljnopolitički tim stupi na scenu bez dosadašnjih predrasuda i
dilema, mislim da će Balkan ostati po strani. Ali ako na scenu dođe
veći broj Klintonovih ljudi, Balkan će na spoljnopolitičkom spisku
ponovo zauzeti jedno od vodećih mesta, umesto drugih gorućih problema
kao što su Irak, Avganistan, Iran i sve lošiji odnosi sa Sirijom. Treba
u svakom slučaju pronaći rešenje koje bi zadovoljilo sve strane.