Pojedinci i organizacije u arapskom svetu zlurado gledaju na
svetsku ekonomsku krizu, dok mnogi drugi osećaju teškoće zbog pada cena
nafte, problema na tržištu nekretnina i kolapsa vrednosti vodećih
indeksa na berzama.
Arapski investitori su vrlo optimistično
gledali na odluku lidera u Sjedinjenim Državama i Evropi, donetu tokom
vikenda, da se ubrza vladina pomoć posustalom finansijskom sektoru.
Ključni arapski berzanski indeksi u Dubaiju i Rijadu su od osam do
deset odsto viši, dok su oni u Egiptu, Omanu i Abu Dabiju, porasli za
tri do pet procenata. Posle nedelje ekonomskih nevolja, neki u arapskom
svetu likovali su zbog ove krize, dok su drugi osećali teškoće i na
svojim leđima. Veliki pad cena nafte na ispod 80 dolara po barelu
naveo je saudijskog guvernera za finansije, Hamada Sauda Al Sajarija,
da za TV mrežu Al Arabija izjavi da je "situacija u kraljevstvu pod
kontrolom... i da će zalivske zemlje i dalje beležiti profit, čak ako
cena nafte padne na 45 dolara po barelu".
U susednom Dubaiju,
gde unosni građevinski sektor preti da se sruši ako se kriza produži,
vlasti insistiraju da je "sve kao i obično", dok otvaraju nove
aerodromske terminale i odobravaju projekte za izgradnju nekoliko novih
oblakodera. Uprkos obnovljenom optimizmu ima i onih koji gaje
pesimizam - poput katarskog muftije, Jusufa al Karadavija – koji je
za TV mrežu Al Džazira izjavio da je "kapitalizam propao i da bi svet
trebalo da predje na islamski finansijski sistem". Banke koje operišu
po islamskom principu ne isplaćuju kamate na depozite.
U Libanu
nekoliko dogmatskih islamskih fundamentalista tvrde da će nedavni
finansijski debakl "primorati Sjedinjene Države da se uskoro povuku iz
Iraka i Avganistana". Međutim, predsednik Libanskog udruženja
industrijalista, Fadi Abud, smatra da neće svi delovi arapskog sveta
biti u istoj meri pogodjeni tekućom krizom.
"Zemlje
u kojima su banke bile više angažovane na američkim tržištima svakako
će pretrpeti daleko više od zemalja poput Libana ili na primer, Sirije,
koje ne posluju sa Zapadnim svetom. Zemlje Persijskog zaliva, koje su
više povezane sa zapadnim tržištima, svakako više osećaju ovu krizu
nego ostatak sveta", kaže Abud.
Bejrutski dnevnik Daily Star beleži da su
libanske banke primile priliv kapitala iz Evrope i Sjedinjenih Država,
dok mnogi arapski investitori smatraju da je bankarski sektor u toj
zemlji bezbedniji nego na drugim mestima. U Damasku, sirijski dnevnik
Tešrin, ljutito primećuje da su, posle zavođenja mnogih sankcija prema
Siriji, Sjedinjene Države najzad "dobile ono što su zaslužile. Posle
osam godina predvođenja sveta iz jedne katastrofe u drugu, Amerika sada
ima sopstvenu katastrofu sa kojim mora da se nosi", zaključuje taj
sirijski list.