Linkovi

Da li Belorusija želi da smanji svoju energetsku zavisnost od Rusije?


U Belorusiji su 28. septembra održani parlamentarni izbori na kojima ni jedan kandidat opozicije nije izabran. Rusija je izjavila da su izbori bili pravedni. Ali mnogi medjunarodni posmatrači kažu da jeglasanje bilo ispunjeno nepravilnostima.

Beloruski autoritarni predsednik Aleksandar Lukašenko kaže da su parlamentarni izbori 28. septembra, bili u skladu sa zakonima njegove zemlje i da su predstavljali važan korak ka demokratiji. Medjutim, posmatrači Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju – OEBS - kažu da su ti izbori bili daleko ispod medjunarodnih standarda. Glasalo se za 110 mesta u parlamentu, a na glasačkom listiću je bilo 78 opozicionih kandidata. Medjutim, ni jedan od njih nije osvojio mesto u parlamentu. Rusija – najčvršći saveznik Belorusije - branila je te izborne rezultate i kritikovala procenu OEBS-a.

Robert Legvold, sa Univerziteta Kolumbija, u Njujorku, kaže da Lukašenko veoma zavisi od Rusije:

«On od nje zavisi ekonomski. Zavisi od političke i diplomatske podrške Moskve. Svaki put kad se održe izbori koji nisu priznati u inostranstvu, Rusi te izbore priznaju kao legitimne. On to zna – a to zna i opozicija u Belorusiji, da u dugoročnom smislu, odnosi sa Rusijom ostaju bliski.»

Ali analitičari poput Legvolda uočavaju pukotine u odnosima Minska i Moskve:

«Bilo je zategnutosti oko energije zbog toga što Lukašenko Ruse smatra suviše strogim. Najnovija epizoda tog tipa odigrala se prošle jeseni, kada je ruski državni monopol Gazprom pretio da će smanjiti na polovinu dostavu gasa, ako Belorusija ne plati dug koji je akumulirala u oprethodnih šest meseci, odnosno oko pola milijarde dolara. Bio je primoran da to plati.»

Pored toga, Rusija je povećala cene energenata Belorusiji, kao što je to učinila i sa drugim kupcima, poput Ukrajine. Moskva tvrdi kako želi da okonča subvencionisane cene gasa i postepeno ih izjednači sa svetskim cenama. Dejvid Marples, sa univerziteta Edmonton, u kanadskoj pokrajini Alberti, kaže da bi Belorusija želela da smanji svoju energetsku zavisnost od Rusije, ali da će za to biti potrebno vreme.

«Belorusija je tokom protekle godine najavila izgradnju nuklearne elektrane u nastojanju da smanji energetsku zavisnost od Rusije. To je dugoročno rešenje jer ona neće biti u pogonu pre 2017. godine, pa je čak i to optimistična prognoza. Medjutim, u dugoročnom smislu, jasno je da bi Lukašenko voleo manju zavisnost od Rusije i veću slobodu za manevrisanje.»

Analitičari ukazuju na još jedan izvor neslaganja izmedju Moskve i Minska –Lukašenovu reakciju na kratki ruski rat sa Gruzijom oko separatističkih regija Abhazije i Južne Osetije. Evo šta kaže Dejvid Marples:

«Rusija vršila intenzivni pritisak na Minsk da podrži njene poteze protiv Gruzije. Ali, šta god da je razlog - jer Lukašenka je teško pročitati – Belorusija ne samo da nije podržala tu kampanju, već nije ni priznala Južnu Osetiju i Abhaziju kao nezavisne države, uprkos željama Rusije. Mislim da takvo ponašanje pokazuje da Lukašenkov odnos sa Medvedevom nije mnogo dobar.»

Analitičari navode da bi zategnutost izmedju Minska i Moskve mogla vremenom da otvori put boljim odnosima Belorusije i Zapada, posebno Evropske unije. Oni ističu da je predsednik Lukašenko preduzeo neke pozitivne korake ove godine, poput postepenog puštanja na slobodu svih političkih zatvorenika, uključujući bivšeg predsedničkog kandidata, Aleksandra Kozulina, što je bio ključni zahtev Zapada. Medjutim, analitičari takodje ukazuju da bi Lukašeno morao da preduzme i druge važne korake i dopusti održavnje slobodnih i pravednih izbora – pre nego što bi mogao da ima ozbiljnije diskusije sa Zapadom. Oni takodje ukazuju da bi Lukašenko morao da oprezno izbegava korake koji bi je udaljili od njenog, još uvek najčvršćeg saveznika, Rusije.

XS
SM
MD
LG