Crna Gora je na posljednjem samitu NATO-a u Bukureštu, uključena u Intenzivirani dijalog sa Zapadnim vojnim savezom, što je važan korak i samo par stepenica niže od punopravnog članstva u koje su primljene susjedne Hrvatska i Albanija.
Obje države su proteklih godina dale značajan doprinos mirovnim operacijama NATO-a širom svijeta, pa bi se dalo zaključiti da pored tehničke i kadrovske osposobljenosti i opremljenosti, učešće u mirovnim misijama pojačava i političku potporu aspiraciji ulaska u NATO, što je službena Podgorica zacrtala kao strateški interes. Kako na eventualno učešće crnogorskih snaga u mirovnim misijama gledaju u Vašingtonu, čiji formalno jednak glas u NATO-u ipak ima ponajveću težinu.
Američki zvaničnici, kao i većina političkih analitičara u Vašingtonu pozdravljaju spremnost Crne Gore da da svoj doprinos međunarodnim mirovnim misijama. No, različito se gleda na uticaj takvog učešća na ubrzanje procesa pridruživanja Crne Gore zapadnoj vojnoj alijansi.
Pomoćnik američkog državnog sekretara, Danijel Frid, kaže da bi Sjedinjene Države pozdravile pomoć novih zemalja misiji NATO-a u Avganistanu.
"Pozdravljamo spremnost država da učestvuju u misiji i pomognu avganistanskom narodu da se bori protiv teorista i Talibana. Crnogorski vojnici su dobri vojnici, što je prilično poznata činjenica. I naravno, mi pozdravljamo njihovu saradnju sa NATO-om".
I politički analitičari u Vašingtonu ocjenjuju veoma značajnom spremnost Crne Gore da pošalje svoje vojnike u mirovne misije. Predsjednik Projekta za demokratije u traniziciji, Brus Džekson, medjutim kaže da to ne garantuje i ubrzanje procesa pridruživanja NATO-u.
"Podjela odgovornosti je dio tog procesa i takođe omogućava razmjenu vojnog iskustva, što je pozitivno, ali ne garantuje buduće usluge NATO-a, jer je proces pridruživanja prilično striktan. Ja sam, međutim, veoma uzbuđen zbog aspiracija Crne Gore da se pridruži NATO. Planiram da posjetim Crnu Goru i razgovaram o tome kako teku pripreme, o vremenskom okviru i procesu odlučivanja. Očekujem da će se Crna Gora dobro pripremiti. Osim toga, manje države obično brže napreduju od velikih".
Za razliku od Džeksona, potpredsjednik Instituta za mir, Danijel Server, smatra da učešće u operacijama NATO-a poboljšava šanse za pridruživanje Alijansi. Server istovremeno upozorava da je riječ o ozbiljnom potezu.
"Morate biti dobro pripremljeni za to, spremni da takodje pretrpite gubitke, koji mogu biti manji ili veći u zavisnosti od toga u kojoj misiji učestvujete. Riječ je o ozbiljnom potezu koji se ne preduzima lako".
Naučni saradnik u vašingtonskom Centru "Vudro Vilson", Džon Sitilidis smatra da je sa stanovišta Alijanse apsolutno neophodno da Crna Gora doprinese koliko god može, čak i ako je u pitanju simboličan broj vojnika, kako bi pokazala dobru volju i solidarnost sa sjevernoatlanskom organizacijom.
"Na način koji je po mom mišljenju izvanredno funkcionisao kada su u pitanju Hrvatska, Albanija i Makedonija, zemlje koje su možda imale nekoliko desetina, ili čak manje vojnika na službi u Iraku i Avganistanu. Ali to se pretvorilo u izvanrednu političku dobru volju u Vašingtonu i drugim centrima Alijanse i ja vjerujem da je to na više načina ubrzalo njihov proces pristupanja NATO-u .To može biti slučaj i sa Crnom Gorom".
Sjedinjene Države, ističe Sitilidis, žele da Crna Gora bude u potpunosti integrisana u strukture NATO-a. Bilo kakav potez, kojim bi se pokazalo partnerstvo u rješavanju zajedničkih izazova širom svijeta donijeće Crnoj Gori dugoročnu korist, zaključuje Džon Sitilidis.
Sjedinjene Države će, po riječima visokih funkcionera Stejt Dipartmenta
zaduženih za Balkan snažno podržavati aspiraciju Crne Gore da postane članica
NATO-a. Vašington je – kako nam je rečeno - zadovoljan progresom koji je Crna
Gora ostvarila – ne samo u pitanjima odbrene, već i kada je riječ o ekonomskim
i političkim reformama.