Linkovi

Analitičari predviđaju krizu u redovima najstarije gerilske grupe


Posle spektakularne misije spasavanja 15 talaca od strane kolumbijske vojske prošle nedelje, mnogi analitičari predviđaju krizu u redovima najstarije gerilske grupe na svetu. Neki čak sugerišu da je ovo početak kraja pobunjeničke grupe koja je osnovana pre 40 godina.

Oslobađanje talaca za mnoge predstavlja sramni poraz Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije, poznatijih pod skraćenicom FARK, s obzirom da je predaja 15 talaca kolumbijskim vlastima obavljena bez ijednog ispaljenog metka. Stručnjaci i analitičari to sada vide kao novonastalu krizu unutar najstarije gerilske organizacije u Južnoj Americi. Petrik Esteruelas iz Evroazijske grupe smatra da je FARK pred raspadom.

«Ovo je početak kraja te gerilske grupe kakva je bila do sada».

Marksistički orijentisana, ruralna pobunjenička vojska, Fark, je osnovana 1964. godine. Gerilska grupa se u početku finansirala otimajući novac od lokalne elite i kriminalaca, da bi početkom 1980.-ih istim ljudima počela da naplaćuje svoje, navodno zaštitničke, usluge, što im je omogućilo uvećanje radne snage i više sredstava za kupovinu oružja. U narednih nekoliko godina, FARK je počeo da sarađuje sa vođama organizovanog kriminala, da bi danas, kako se procenjuje, između 60 i 90 odsto prihoda dolazilo od nelegalnih poslova vezanih za drogu. Politički analitičar iz vašingtonskog Centra za međunarodnu politiku, Adam Ajzakson kaže da se jedinice FARK-a koje se nalaze blizu granice sa Venecuelom, bave isključivo preprodajom droge.

«Od naplaćivanja poreza uzgajivačima, preko kupovine paste od koke i njenog prerađivanja u kokain, pa do prenošenja preko koridora do Kolumbije, a u nekim slučajevima i unošenjem u zemlju – ni ne znamo dokle to ide. Čuli smo da FARK ima kontakte i sa meksičkim kartelom».

Ajzakson procenjuje da oko 20 procenata zarade FARK-a dolazi od otmica. Ta gerilska grupa trenutno ima 70 frontova, ili lokalnih ćelija, u kojima drži oko 700 talaca od čega zarađuju, po Ajzaksovoj proceni, stotine miliona dolara.

«Rekao bih najmanje pola miliona dolara godišnje».

FARK trenutno broji oko 18 hiljada pripadnika, a Ajzakson vidi ovogodišnje povlačenje stotina pobunjenika kao znak da se neke jedinice suočavaju sa političkim i ekonomskim teškoćama. Nekoliko milijardi dolara američke pomoći je pomoglo kolumbijskim vlastima da se infiltriraju i razotkriju operacije FARK-a. Bilo je hapšenja i atentata. U poslednjih nekoliko meseci, umro je osnivač FARK-a, dvojica vodećih komandanata su ubijeni, a vlasti su omele komunikaciju između brojnih frontova. Eduardo Gamara iz Centra za Latinsku Ameriku i Karibe Međunarodnog univerziteta Floride objašnjava da je svrha američkog novca bila da se iskoreni proizvodnja koke.

«Početna ideja je bila da se zaustavi priliv droge u SAD, i ukoliko to posmatrate iz te perspektive, onda plan nije uspeo. Ali ako je merilo razotkrivanje jedne od najvećih gerilskih snaga i najvažnije organizacije za krijumčarenje droge, onda je ovo ogroman uspeh».

Prema navodima Ujedinjenih nacija, proizvodnja lista koke je u Kolumbiji prošle godine skočila za 27 odsto, ali FARK bi mogao biti u krizi, smatra Petrik Esteruelas.

«FARK-u nije ostalo mnogo opcija. Trenutno pokušavaju da prežive i nemaju kapacitet da obnove vojnu snagu».

Kolumbijski analitičari i istraživanja javnog mnjenja daju FARK-u manje od jednog procenta podrške u toj zemlji. I dok se mnogi slažu da FARK gubi članove i da se suočava sa ozbiljnim problemima, ipak upozoravaju da organizacija neće skoro nestati u potpunosti.

XS
SM
MD
LG