Linkovi

Odnosi Londona i Moskve hladni dok se Rusija sprema za predsedničke izbore


Kada ruski birači 2. marta izadju na birališta, odlučiće o nasledniku predsednika Vladimira Putina, kome se u Rusiji pripisuju zasluge za obnavljanje određenog ruskog značaja u svetu. Medjutim, mnogi na Zapadu sa sve većom zebnjom gledaju na ponovnu pojavu ruskog nacionalizma, moći i uticaja. Odnosi izmedju Rusije i Britanije su posebno hladni.

U prepunoj galeriji u Londonu, posetioci se dive remek-delima iz najpoznatijih ruskih muzeja. Ova neprekidno rasprodata izložba gotovo da je bila otkazana, jer Moskva strepi da bi umetnička dela mogla da budu zaplenjena zbog spora oko vlasništva, koji datira još iz vremena Ruske revolucije 1917. godine. Medjutim, vlade su se dogovorile, a kustoskinja Kraljevske umetničke akademije u Londonu, En Dumas odbacuje sugestije da bi ova izložba mogla da bude iskorišćena kao politički zalog.

«U početku smo mislili da ovo ima širu političku pozadinu, ali smo shvatili da to nije bio slučaj.»

Druga kulturna razmena nije tako dobro prošla. Britanski savet je prošlog meseca zatvorio Kulturne centre u Sank Peterburgu i Jekaterinburgu pod pritiskom ruske obaveštajne službe, koja je pozivala rusko osoblje tih centara na razgovor. Britanski ministar inostranih poslova je optužio Rusiju za «zastrašivanje». Predsednički kandidat i verovatni naslednik predsednika Putina, sadašnji prvi potpredsednik vlade Dmitrij Medvedev, optužio je Britaniju za špijuniranje. Njegov ispad je iznenadio mnoge ruske političke posmatrače koji su videli Medvedeva kao liberalnu silu koja bi mogla da doprinese poboljšavanju odnosa sa Zapadom. Medjutim, u nedavnom intervjuu, Medvedev je ponovo optužio Britanski savet za umešanost u «prikupljanje informacija i obaveštajnu delatnost». Smrt bivšeg ruskog špijuna, Aleksandra Litvinjenjka, 2006. u Londonu, dovela je do dramatičnog kvarenja odnosa dve zemlje. Litvinjenkova udovica Marina sumnja da će pravda ikada biti zadovoljena:

«Nadam se ali je to više optimizam nego realizam. Skotland Jard mi kaže da postoje veoma jaki dokazi, ali oni izgleda nisu dovoljno jaki za ekstradiciju osumnjičenog Andreja Lugovoja, jer bi to napravilo probleme izmedju dve zemlje. Ne verujem da je Putin organizovao ubistvo mog supruga, ali sam apsolutno sigurna da ono nije moglo biti izvršeno bez njegovog znanja.»

To je optužba koju je predsednik Putin uvek demantovao. Stručnjak za Rusiju iz London School of Economics, Margo Lajt, kaže da Rusija oseća opasnost od posle nedavnih demokratskih revolucija u Gruziji, Ukrajini i Kirgistanu, koje su dovele do velikih političkih promena. Rusija je takodje kritikovala Britaniju, zajedno sa drugim zapadnim zemljama uključujući Sjedinjene Države, zbog toga što su priznale unilateralno proglašenje nezavisnosti Kosova. Predsednički kandidat Medvedev kaže da je suverenitet bivše srpske pokrajine preti bezbednosti i stabilnosti Evrope, što zapadne zemlje odbacuju, tvrdeći da je Kosovo specijalan slučaj zbog lošeg tretmana od strane Srbije. Margo Lajt ukazuje na još jedno sporno pitanje izmedju dve zemlje, koje se tiče bogatih ruskih disidenata poput Borisa Berezovskog, koji uživa politički azil i koga Britanija odbija da izruči Moskvi, gde je optužen za prevaru i političku korupciju. Berezovski iz Londona za to vreme preti da će pomoći u zbacivanju Putina i njegove vladajuće stranke.

«Mislim da Berezovski igra izuzetno provokativnu ulogu i da je često velika neprijatnost za britansku vladu, zbog čega je nekoliko puta i upozoravan.»

U svakom slučaju, na izložbi remek-dela iz ruskih muzeja, Irina Antonova iz Puškinovog muzeja u Moskvi, govori o značaju ove izložbe.

Ona kaže da je ovom izložbom započet dijalog razumevanja dve kulture. Mnogi smatraju da je potreba za dijalogom i razumevanjem kultura sada važnija no ikada ranije, zaključuje Irina Antonova.

XS
SM
MD
LG