Tesna izborna trka Baraka Obame i Hilari Klinton za predsedničku nominaciju Demokratske stranke nastavlja se u Teksasu i Ohaju 4. marta. Primarni izbori u tim državama mogli bi odlučiti pobednika. Pojedine demokrate, međutim veruju da bi takozvani super delegati mogli igrati glavnu ulogu u odlučivaju o partijskoj nominaciji.
Ukoliko se tesna izborna trka Obame i Klintonove nastavi i naredna dva meseca, može se dogoditi da pobednik ne bude poznat sve do partijske konvencije. Prema pravilima demokratske stranke, za osvajanje nominacije potrebna su 2025 delegata. Barak Obama trenutno ima malu prednost nad senatorkom Klinton, ali postoji mogućnost da do kraja primarnih izbora u Junu, nijedan kandidat ne osvoji dovoljan broj delegatskih glasova za direktno osvajanje nominacije. 80 odsto delegata u demokratskoj stranci bira se na primarnim izborima i stranačkim skupovima, dok su preostalih 20 procenata takozvani superdelegati, odnosno Demokrate koje obavljaju javnu funkciju kao što su guverneri, senatori ili članovi Kongresa, kao i viši partijski zvaničnici. Većina super-delegata još nije odlučila kojeg kandidata će podržati i pod stalnim su političkim pritiskom oba izborna štaba. Jedan od njih je i senator iz Merilenda Ben Kardin.
“Veoma je uzbudljivo jer imamo dva odlična kandidata. Mislim da bi bilo koji od njih bio dobar predsednik. Oba kandidata, kao i ljudi u Merilendu interesovali su se koga ću podržati. I ja im kažem, da imamo odličan izbor, dva dobra čoveka u izbornoj trci i da ću biti zadovoljan ko god osvoji nominaciju.”
Ideja o superdelegatima nastala je početkom 1980-tih, nakon što je predsednik Džim Karter pretrpeo težak poraz od republikanskog kandidata Ronalda Regana. Partijski lideri su želeli da u izborni proces ponovo uključe dugogodišnje aktiviste i javne zvaničnike, koji su bili marginalizovani reformama 1970-tih godina. Takođe je bilo planirano da super-delegati uglavnom rade na dobrobit cele partije, a ne pojedinačnih kandidata. Politički analitičar Stjuart Rotenberg kaže da bi superdelegati sada mogli odlučiti ko će osvojiti nominaciju, bilo pre ili tokom demokratske konvencije, koja će biti održana u Koloradu krajem avgusta.
“Superdelegati bi mogli igrati tu ulogu. Trenutno su opredeljeni za pojedine kandidate, ali će možda morati da izaberu najjačeg i osiguraju da sve protekne u najboljem redu.”
Superdelegati mogu doneti odluku na samoj partijskoj konvenciji, ali mnogi analitičari veruju da će se većina opredeliti ranije, kako bi se izbegla mogućnost podela na samoj konvenciji. Pojedine demokrate već upozoravaju da super-delegati ne bi trebalo da imaju odlučujuću ulogu, naročito ako izaberu kandidata koji na primarnim izborima i stranačkim skupovima osvoji manji broj glasova običnih delegata. Daglas Vajlder, gradonačelnik Ričmonda i prvi afroamerikanac koji je bio guverner Virdžinije, podržava Baraka Obamu. Gostujući u CBS-ovom programu Face the Nation Vajlder je kazao da bi super-delegati trebalo da se drže po strani za sada.
”Ukoliko se super-delegati umešaju i kažu da će oni odlučiti šta je najbolje uraditi, onda će nastati haos na konvenciji. To nikako neće pomoći Demokratama.”
Obama je osvojio 11 uzastopnih pobeda nad Hilari Klinton i mnogi eksperti ističu da lideri u demokratskoj stranci verovatno neće želeti da daju nominaciju kandidatu koji zaostaje po broju delegata i glasova. Sa tom konstatacijom slaže se i Leri Sabato ,direktor centra za političke studije na univerzitetu Virdžinija, koji smatra da je to veliki plus za senatora Baraka Obamu.