Linkovi

Kesić: Srbija kao potpisnik Dejtonskog sporazuma ima pravo da se izjašnjava


Ambasadori Velike Britanije, Nemačke, SAD, Francuske i Italije uložili su demarš svojih vlada Srbiji zbog nedavnih izjava predsednika vlade Srbije Vojislava Koštunice povodom pokušaja visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Miroslava Lajčaka da izmeni način donošenja odluka u Savetu ministara te zemlje. Kolega Branko Mikašinović zamolio je političkog analitičara iz Vašingtona Obrada Kesića da to prokomentarše.

Kesić: Mislim da je vrlo važno da se kaže da je taj demarš izdat zbog toga što je u izjavama predsednika vlade Srbije situacija oko pregovora o statusu Kosova uporedjena sa sadašnjom situacijom u Bosni i Hercegovini i da je to bilo sporno pitanje što se tiče medjunarodne zajednice, ili bar pet zemalja članica komiteta za implementaciju Dejtonskog sporazuma. Jednostavno, kao što znate, već duže vreme se izbegava od strane Amerike i Evropske unije da se prihvati da tu postoji bilo kakva sličnost ili bilo kakva veza izmedju ta dva pitanje. Medjunarodna zajednica uporno tvrdi da nema nikakve veze izmedju ta dva pitanja i zbog toga su tako odlučno reagovali i došlo je do demarša. Istovremeno, niko ne osporava pravo da se Srbija izjasni što se tiče ovih promena koje su donete putem jednostrane odluke Visokog predstavnika. Srbija kao potpisnik Dejtonskog sporazuma ima pravo da se izjašnjava o svim bitnim pitanjima koja dovode u pitanje poštovanje i primenu Dejtonskog sporazuma.

Glas Amerike: Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da treba da se okonča vreme u kojem Visoki predstavnik nameće odluke u Bosni i Hercegovini. U kojoj meri i da li je to moguće?

Kesić: Glavno pitanje je da li Visoki predstavnik i dalje treba da odlučuje o svim važnim pitanjima u Bosni i Hercegovini. Pre dve - tri godine, sama Evropska unija i Amerika su se izjasnile da bi tu funkciju trebalo ukinuti. Postojala je tendencija da se sve odgovornosti i ovlaščenja prebace na lokalne institucije i lokalne političare. Sada smo došli u situaciju da se vraćamo unazad. Argument Visokog predstavnika je da je situacija u Bosni i Hercegovini skoro gora nego što je bila 1995. i 1996. godine i da on mora da se bavi pitanjima koja direktno da utiču na to kakva će država da postoji u Bosni i Hercegovini, a to podrazumeva neke vrlo ozbiljne promene Dejtonskog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine.

Glas Amerike: Kakva je šansa da se ova napetost ublaži i izbegne ozbiljnija kriza?

Kesić: Mislim da tu postoji izlaz. Izlaz u ovom momentu jeste u pregovorima koji se vode izmedju pravnih stručnjaka Republike Srpske sa ekspertskim timom koji predstavlja Visokog predstavnika. Tu postoji prostor da se nadje kompromisno rešenje i tumačenje koje bi uvažavalo sve primedbe Republike Srpske. To rešenje bi garantovalo da ne može da dodje do preglasavanja u zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine kako bi se zaštitio osnovni i najbitniji elemenat koji se odnosi na Republiku Srpsku u samom Dejtonskom sporazumu. Ako se dodje do tog kompromisa mislim da možemo očekivati da će ova kriza polako da bude prevazidjena i da bude stvorena bolja atmosfera za saradnju. Mislim da ćemo u tom slučaju da udjemo u fazu razmatranja ozbiljnih reformi ustava i sveukupnog sporazuma.

XS
SM
MD
LG