Linkovi

Džordž Vašington, bavio se poljoprivredom, biznisom, ali i pravljenjem viskija


Džordž Vašington, prvi predsednik SAD i general u ratu za nezavisnost, bavio se i poljoprivredom, biznisom, ali i pravljenjem viskija. Dve godine po odlasku sa predsedničkog položaja pa sve do svoje smrti, Vašington je na imanju u Maunt Vernonu u Virdžiniji proizveo od 41 hiljade litara viskija. Destilana na njegovom imanju je nedavno renovirana i ponovo puštena u pogon.

Više od 200 godina pose smrti jedne od najvećih američkih ličnosti, Džordža Vašingtona, u njegovoj destilani sagrađenoj u kolonijalnom stilu ponovo se pravi viski od raži. Džimi Rasel, čovek koji je zadužen za ovu operaciju, jedan je od vodećih eksperata u proizvodnji alkohola i glavni majstor u destilani «Vajld terki» u Kentakiju. Rasel je rešen da upotrebi svoje više od pola veka dugo iskustvo i pomogne da se Vašingtonova proizvodnja obnovi i nastavi na način na koji je viski pravljen krajem 18. veka.

«Ovo je kazan u koji stavite fermentovanu masu. Onda se ispod kazana upali vatra, fermenotavana masa se polako zagreva i počinje da isparava. Ta para prolazi kroz cevi i ulazi u bure gde se kondenzuje i ponovo pretvara u tečnost. I ovo je gotov viski koji se dobija iz prvobitne mase», objašnjava Rasel.

Viski se iz bureta prebacuje u bačve u kojima će stajati naredne 2 godine. U doba Džordža Vašingtona, viski se nije ostavljao da «odstoji», već se služio direktno iz kazana, objašnjava Stiv Bašor, menadžer destilana Maunt Vernon i Gristmil.

«U ono vreme, viski i uopšte alkohol su se prilično trošili. Po mnogim procenama, ljudi su pili alkoholna pića čak 3 puta više nego danas. To se može pripisati i često sumnjivom kvalitetu vode», kaže Bašor.

On je ovim poslom počeo da se bavi pre 2 godine. On kaže da se viski koji se pravi u Maunt Vernonu pravi od 60 procenata raži, 35 procenata kukuruznog brašna i 5 procenata ječma.

«Vašington je 1799. ovde pravio skoro 41 hiljadu litara viskija od raži, što je ogromna količina. Vrednost tog viskija je bila 7 i po hiljada dolara i verujem da je Vašington zaradio oko hiljadu i po dolara», kaže Bašor.

Nedaleko od destilane je mlin koji je takođe obnovljen, u kojem je Džordž Vašington mleo brašno koje je izvoženo u Evropu. Kukuruzno brašno koje se danas melje u ovom mlinu, prodaje se zajedno sa suvenirima, a za dve godine na policama će se naći i flaše viskija. Na kraju krajeva, ovo je ipak bila najveća destilana viskija u Sjedinjenim Državama.

XS
SM
MD
LG