Lideri crnogorske parlamentarne opozicije potpisuju platformu o zajedničkom djelovanju i stavovima za razgovore sa skupštinskom većinom o postizanju konsenzusa u postupku donošenja novog ustava Crne Gore. U platformi, koja će biti dostavljena parlamentarnoj većini, usgalašeno je 29 stavova kojima su obuhvaćena sva identitetska kao i dio normativnih rješenja.
Prema nezvaničnim informacijama opozicija je usaglasila predlog da CrnaGora bude definisana kao građanska država i da je nosilac suverenosti građanin. Dogovoreno je da se u preambuli ustava nabroje svi narodi. Usaglašen je stav da crnogorski državljanin izuzetno ima pravo, na dvojno državljanstvo, ali da bi bi to trebalo urediti posebnim zakonom koji bi bio dvotrećinsko usvojen u parlamentu. Opozicija je ostala otvorena za razgovore o nazivu jezika, ali je zauzet stav da se u novom ustavu ne može navesti da je jedino crnogorski jezik u službenoj upotrebi. Dogovoreno je kompromisno rješenje da se crkve i vjerske zajednice ne nabrajaju. Parlamentarni izbori nakon donošenje novog ustava su jedno od pitanja o kojima "nema pregovora", dogovorile su opozicione stranke.
Dogovor opozicije o zajedničkom djelovanju u postupku donošenja novog crnogorskog ustava trebalo bi da utiče na Demokratsku partiju socijalista kako bi se pridružila rješavanju otvorenih pitanja na evropski način. To je ocijenio predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević navodeći da su opozicione političke partije odustale od nekih segmenata svojih političkih programa u cilju stvaranja dogovora u Crnoj Gori. On je ocijenio da vlast još više produbljuje podjele u Crnoj Gori, ukazujući da je predsjednik DPS-a Milo Đukanović rekao da ne smatra da je problem što je Crna Gora podijeljena.
Iz Demokratske partije socijalista najavljeno da će u pregovaračkom timu vlasti biti potpredsjednik stranke Svetozar Marović, uz članove Ustavnog odbora Miodraga Vukovića, Dragana Kujovića, Mevludina Nuhodžića i Ivicu Kalezića. Predsjednik crnogorske Skupštine Ranko Krivokapić zakazao je za 1. oktobar sjednicu parlamenta, na kojoj bi trebalo da se raspravlja o Predlogu novog ustava, ali je najavio mogućnost njenog pomjeranja u zavisnosti od mogućih razgovora vlasti i opozicije o najvišem pravnom aktu.