Linkovi

Terzić: Srbija će imati koristi od energetske bezbednosti za koju se zalažu SAD


Bela kuća je prošle godine imenovala Branka Terzića, konsultanta za kretanja u globalnom energetskom sektoru u firmi “Deloitte and Touche”, za člana Američkog saveta naftne industrije, koji je savetodvano telo Sekretarijata za energetiku. U razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem, Terzić se osvrnuo na nedavni izveštaj tog tela o energetskim pitanjima i njihovu relevantnost za manje zemlje kao što je Srbija.

TERZIĆ: Savet je izneo svoje nalaze u izveštaju predsedniku Bušu, pod nazivom ”Bolna istina”, u kome ukazuje da se potražnja za energentima povećava širom sveta i da će biti dovoljno zaliha, ali da će morati da budu obezbedjene iz različitih izvora. Medjutim, biće sve teže doći do tih izvora a povećava se i rizik transporta. Da bi SAD osigurale bezbednost energetskih izvora, nastojanja u tom smeru će morati da bude globalnog karaktera, što znači da će manje zemlje poput Srbije, imati koristi od takve politike, koja će stabilizovati energetske izvore i cene na svetskom tržištu. Bezbednost se definiše kao adekvatna dostupnost energetskih zaliha po razumnim cenama, uz odsustvo prekida u snabdevanju i bez velikih oscilacija cena.

GLAS AMERIKE: Kako biste definisali bezbednost energetskih izvora za, recimo, Srbiju, i kako bi se ona mogla postići?

TERZIĆ: Vinston Čerčil je rekao da bezbednost izvora energije, u to vreme je govorio o nafti, pretpostavlja brojne izvore. Srbija, kao i svaka druga zemlje, treba da ima različite energetske izvore. Srbija uvozi velike količine energije, ali se njena proizvodnja, posebno električne energije, procentualno povećava više u odnosu na SAD - tri odsto u Srbiji u poredjenju sa 1,2 odsto u SAD. Srbija uvozi 91 odsto prirodnog gasa i oko 83 odsto sirove nafte, dok SAD uvoze 15 odsto prirodnog gasa i 60 odsto sirove nafte. Manje zemlje kao Srbija koje zavise od medjunarodnih energetskih izvora imaće koristi od takve politike bezbednosti energetskih izvora. Srbija će takodje morati da obezbedi energetske zalihe iz različitih izvora i da smanji svoju energetsku potražnju i postane efikasniji korisnik, sto je najdelotvorniji način smanjenja potrošnje. Takve mere se odnose na Srbiju i na druge zemlje, uključjući SAD.

GLAS AMERIKE: Da li će Srbiji biti teško da osigura bezbednost energetskih izvora i šta bi trebalo da čini na tom planu?

TERZIĆ: To će biti teško, ali manje zemlje imaju preimućstvo upravo zbog toga što su manje i mogu da primene različite programe daleko brže i da komuniciraju brže i bolje sa svojim gradjanstvom, kao i da efikasnije konsoliduju svoje zalihe. Energetska politika Srbije predvidja konkurentno tržište, uvodjenje nove tehnologije u domenu energetike i stimulisanje izvora obnovljive, alterntivne energije. Ljudi koji rade na ovim pitanjima i koje sam posetio veoma su stručni i motivisani. Srbija bi takodje trebalo da uvede odgovarajuću poresku politiku, kojom bi se stimulisala lokalna prozvodnja energije.

GLAS AMERIKE: Šta bi mogao da učini običan srpski potrošač kada je u pitanju štednja energije?

TERZIĆ: Kao i u slučaju američkog potrošača, srpski potrošači bi trebalo da koriste energiju efikasnije i štedljivije. Smanjenjem upotrebe energije smanjujete svoje izdatke za energiju, dakle plaćate manje. Drugo, konzerviranjem energije smanjuje se emisija ugljen-dioksida što doprinosi ublažavanju globalnog zagrevanja i zagadjivanja prirodne sredine. Treće, time se stimuliše i upotreba alternativnih izvora energije i podstiče pristup novoj tehnologiji. Dakle, koristi su višestruke. Globalno zagrevanje je jedan od problema modernog sveta čijem rešenju mogu da doprinesu i pojedinci, bez uplitanja vlasti, jednostavnom štednjom energije. To važi za sve, uključujući Srbiju i druge balkanske zemlje.

XS
SM
MD
LG