Crna Gora i Rusija smatraju da se odluka o statusu Kosova može donijeti samo u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kazali su predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić i prvi čovjek ruske Dume Boris Grizlov.
“I Crna Gora i Rusija smatraju da se odluka o statusu Kosova može donijeti samo u Savjetu bezbjednosti, i to je naše temeljno slaganje”, kazao je Krivokapić na konferenciji za novinare.
Grizlov je rekao da Rusija poštuje stav Crne Gore prema rješavanju kosovskog pitanja.
“Svaka džava ima svoj stav i mi taj stav poštujemo”, kazao je predsjednik ruske Dume.
Grizlov je naglasio da će Rusija uložiti veto u Savjetu bezbjednosti na rezoluciju koja nije plod dogovora Beograda i Prištine i koja bi predviđala nezavisnost Kosova.
On je rekao da bi usvajanje rezolucije koja podrazumijeva nezavisnost Kosova, bez saglasnosti Beograda i Moskve, predstavljalo presedan i dovelo do novih geopolitičkih problema.
“Usvajanje takve rezolucije jednostavno bi zapalilo fitilj u mnogim tačkama svijeta - u južnoj Aphaziji, Nagorno Karabahu, Jermeniji, Azerbejdžanu, Moldaviji, u Španiji, Velikoj Britaniji i u nizu afričkih zemalja”, naveo je Grizlov.
On je istakao da, upravo iz tih razloga, Rusija ulaže napore da se pregovori nastave, a da ni jedna od rezolucija koja predviđa nezavisnost bez dogovora ne bude stavljena na glasanje pred Savjetom bezbjednosti.
”U slučaju da rezolucija takvog tipa bude stavljena na glasanje, Rusija će koristiti svoje pravo veta”, rekao je Grizlov.
On je naveo i da Rezolucija 1244 ni do danas nije ostvarena u dijelu koji se odnosi na povratak raseljenika srpske nacionalnosti.
Odnosi Crne Gore i Rusije su u stalnom usponu, a dobru bilateralnu saradnju treba unaprijediti, posebno na ekonomskom planu, ocijenili su Krivokapić i Grizlov.
“Konstatovali smo dobru robnu razmjenu koja je u prošloj godini porasla za trećinu, ali mislimo da je to i dalje ispod mogućnosti i zato nam predstoji ozbiljan rad na povećanju robne razmjene”, kazao je Grizlov novinarima.
Predsjednik ruske Dume je naveo da je tokom današnjih susreta regulisano i pitanje ruskog duga prema Crnoj Gori i da je u toku sastavljanje spiskova roba koje će, po tom osnovu, biti isporučene Crnoj Gori. Klirinški dug Rusije prema Crnoj Gori iznosi 18,6 miliona USD.
Istučući da su ruske firme zainteresovane za dalje investicije u Crnoj Gori u svim oblastima, Grizlov je naveo da je prošle godine Crnu Goru posjetilo 60 hiljada ruskih turista, dok je Krivokapić kazao da je Rusija prošle godine u Crnu Goru investirala 79 miliona EUR, od čega 64 miliona u nekretnine, 14 miliona u preduzeća i banke i milion u druge direktne investicije.