Linkovi

Pranger: Uloga nestalnih članica Saveta bezbednosti važna za Kosovo


O zahtevu Beograda da se nastavi pregovarački proces o Kosovu i smeni izaslanik UN Marti Ahtisari, o ulozi Rusije i nestalnih članica Saveta bezbednosti, naš saradnik Branko Mikašinović razgovarao je sa bivšim zamenikom sekretara za odbranu u administaciji predsednika Ričarda Niksona i stručnjakom za Bliski istok i Balkan, Robertom Prangerom.

PRANGER: SAD i Velika Britanija su snažno podržale predlog za budući status Kosova izaslanika UN Martija Ahtisarija i stoga sumnjam da će on biti smenjen, mada bi pregovori mogli da budu nastavljeni i pod njegovom dirigentskom palicom. Pored toga, taj predlog je podržao i novi generalni sekretar UN u prvoj godini svog mandata, što ostavlja malo mogućnosti za značajnije promene. Isto tako, nedavni kongresni izbori u SAD možda su ojačali poziciju Albanca i njihov uticaj u Vašingtonu jer neki istaknutiji članovi Kongresa podržavaju nezavisnost Kosova još od 1990-tih. S druge strane, sumnjam da Srbija ima jako lobističko prisustvo u ovom gradu, mada ima američkih zakonodavaca, uticajanih američkih Srba i organizacija koji se bore za srpsku stvar.

GLAS AMERIKE: Da li Rusija može da ”spasi“ Kosovo za Srbiju i koju bi cenu za to morala da plati?

PRANGER: Ruski ambasador u UN , Vitalij Čurkin, snažno je zauzeo stav protiv Ahtisarijevog plana i podržao stav Srbije. Medjutim, kad god ga novinari upitaju o mogućoj upotrebi ruskog veta u Savetu bezbednosti, on, kao pravi dpilomata, nije baš eksplicitan o akciji Rusije, ukazujući na to kao na poslednju opciju... Mislim da bi medjunarodna zajednica trebalo da ispita sve avenije za održavanje novih pregovora, kojima bi se istovremeno sačuvao obraz Rusije, odložila njena upotreba veta u Savetu bezbednosti i dala mogućnost iscrpnijim i delotvornijim pregovorima. Takav razvoj dogadjaja nije neobičan. Ako pogledate sadašnji razvoj situacije u Iraku, svi smatraju da je dugoročno rešenje samo diplomatsko, koje bi pored velikih sila uključilo i regionalne zemlje, Arpasku ligu, i druge organizacije u jednom dugoročnijem pregovračkom procesu.

GLAS AMERIKE: Šta mislite o potencijlnoj ulozi i uticaju nestalnih članica Saveta bezbednosti UN u vezi sa kosovskim pitanjem?

PRANGER: Ako medju sadašnjim stalnim članicama Saveta bezbednosti bude potrajalo podeljeno mišljenje o budućem statusu Kosova, onda bi uloga i uticaj nestalanih članica mogli da budu važni, pogotovo onih koje su članice Evorpske unije, kao i nekih afričkih, azijskih i drugih zemalja, koje su ranije gajile prijateljske odnose prema bivšoj Jugoslaviji, pa možda i Srbiji. U krajnjejm slučaju, mislim da će Evropska unija biti odlučujući arbitar u donošenju odluke o budućem statusu Kosova.

GLAS AMERIKE: Kakve bi mogle da budu posledice eventualne nezavisnosti Kosova?

PRANGER:Pre svega, one bi se odrazile na samo Kosovo--njegovu moguću ekonomsku i političku održivost u svetlu svoje izolacije i nezadovoljstva nekih ljudi nadzirnom nezavisnosti. Tu su zatim unutrašnje posledice po samu Srbiju zbog gubitka dela svoje teritorije. Potom, pitanje je kakav će to uticaj imati na ostale balkanske zemlje i dalje regionalne dezintegracione procese i na samu Grčku i Tursku, pošto se jedna protivi, a druga podržava nezavisnost Kosova. Pored toga, kakve bi mogle da budu, dugoročno gledano, posledice nezavisnosti po samu zapadnu Evropu i njenu koherntnost? A kakve po američko-ruske odnose i probleme Rusije sa njenim secesionističkim pokretima? I na kraju uticaj postavlja se pitanje njihovog uticaja na dalju fragmentaciju medjunarodnog poretka. Sve to bih ja nazvao neizvesnim i ozbiljnim posledicama.

XS
SM
MD
LG