Jedna od opasnosti krije se i u boravku u hotelima gde, svakodnevno odseda gotovo tri miliona Amerikanaca. Mnogi od njih koriste hotelske kompjutere, izmedju ostalog i za obavljanje poslovnih transakcija na internetu, što digitalnim kriminalcima pruža priliku da se dokopaju podataka o njihovim računima.
Džordž Rodrigez gledao je sa užasom, u svojoj kući u Severnoj Karolini, kako se neko ulogovao na njegov račun kod firme Ameri-rejd i počeo da prodaje njegove akcije vredne 60 hiljada dolara.
“Zaista sam bio šokiran kada sam video kako mi, na moje oči, nestaju investicije.”
To je savremena verzija provale i pljačke - ljudi gube na desetine miliona dolara u svojim penzionim fondovima i akcijama. Žrtve su mušterije firmi za investiranje na internetu, poput - E-trade, Skot Trade, Ameri-trade, Fidelity, Meril Lynch, Charles Schwab i Vanguard.
“Činjenica je da će, bez obzira ko ste, ako se jednog jutra probudite i shvatite da vam je nestao sav novac u penzionom fondu ili investicijama, to za vas biti zaista jezivo iskustvo,” kaže analitičar Džon Stark.
Problem često počinje u hotelskim poslovnim centrima i drugim mestima koja nude pristup internetu, gde gosti koriste kompjutere koje su kriminalci “obradili” tako da mogu da prate sve transakcije koje se na njima obavljaju.
“Kada se ulogujete na vaš račun, vi u stvari otkrivate kriminalcima svoje ime, pasvord, broj računa i dajete im ključeve vašeg kraljevstva,” kaže agent FBI-a, Šon Henri.
Iza takve vrste provala često stoje mreže sajber-kriminalaca u Moskvi ili drugim istočnoevropskim gradovima. Pripravnica ABC-a Ajrin, koja govori ruski, predstavila se kao Svetlana i uspostavila vezu sa jednim od kriminalaca koji joj je ponudio imena i pasvorde za šest računa u Americi i dao joj podatke o tome koliko može da skine sa svakog računa.
“Sa jednog računa kod Ameri-trejda mogla sam da skinem 7 hljada dolara, sa jednog kod E-trejda dve hiljade, kod Fidelitija 50 hiljada. Cena za to bila je samo 350 dolara po računu,” kaže Ajrin.
Pronašli smo jednog od vlasnika ovih računa koji je potvrdio da je to zaista njegov račun. Savetovali smo mu da što pre izmeni ime i pasvord.
“Ja se dosta razumem u tehnologiju i poslovne transkacije na internetu, pa sam ipak nastradao,” kaže Džord Rodrigez
Ipak, on je imao sreće pošto je pretpostavljao da nešto slično može da se desi i uspeo je da spreči kradljivce da potpuno isprazne njegov račun.
“U suštini taj novac bi bio potpuno nestao pošto kompanije kod kojih je otvoren račun nisu odgovorne. Bio bih izgubio 60 hiljada dolara,” kaže Džordž.
Mada su kompanije do sada nadoknadjivale gubitke svojim mušterijama, one tvrde da pravno nisu obavezne da to čine pošto njihovi kompjuteri nisu bili hakovani. Jedna od kompanija koja vodi penzione fondove federalnih službenika i vojnog osoblja nedavno ih je obavestila da neće nadoknadjivati gubitke ukoliko njihovi računi budu hakovani i oni izgube svoju uštedjevinu.