Naredne dve godine više of 10.000 naučnika iz 63 zemlje ispitivaće zemljine polarne reigone i njihovu relevantnost za ostatak zemljine kugle. U središtu pažnje Medjunarodne polarne godine je globalno zagrevanje. U govoru povodom početka te aktivnosti, viši naučnik na Univerzitetu Kolumbija, Robin Bel, rekao je da su zemljini polovi barometri klimatskih promena i od ključne važnosti za život na zemlji:
“Plan naučnih istraživanja usmeren je ka statusu južnog i sevenog pola; ka tamošnjim promenama i razumevanju uticaja tih promena na ostatak sveta, što će doprineti unapredjenju naučnih saznanja..”
Biće potrebno dve godine, od marta 2007. do marta 2009, da naučnici postave laboratorije, sprovedu merenja i zatim uklone opremu iz polarnih regiona. Planira se ispitivanja promena u permafrostu, otapanja slojeva leda i života flore i faune u uslovima hladnoće i mraka.
“Naučnici će beležiti činjenice o ekološkim promenama, od ledenih ploča na Grenlandu ili Antarktiku, do taloga kraterskih jezera u Sibiru ili u Rosovom moru.”
Zemlje učesnice Medjunarodne polarne godine utrošiće oko milijardu i 500 miliona dolara na mnoge projekte, koji će, kako kaže direktor Nacionalne naučne fondacije, Arden Bement,, obuhvatiti izgradnju bolje naučne opreme i objekata.
“Izgradićemo novu infrastrukturu i nove sisteme za posmatranje. Uvešćemo nove logističke operacije i prikupljati podatke kolektivno, na globalnom planu. a što je najvažnije, više nego ikada ranije približićemo se slici sadašnje stvarne situacije.”
Robin Bel sa univerziteta Kolumbija izrazila je želju da se javnost aktivno angažuje, posebno u svetlu činjenice da je medjunarodna saradnje bez presedana. Ona se nada da će Medjunarodna polarna godina inspirisati novu generaciju naučnika, inženjera i lidera koji će se uhvatiti u koštac sa aktuelnim pitanjima klimatskih promena na planeti.