"Evropa ima stvarne probleme u postizanju konsenzusa u vezi sa budućim statusom Kosova i zbog toga joj je potrebna pomoć Amerike", smatra direktor Balkanske inicijative u Američkom institutu za mir, Danijel Server. U ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike, on se najpre osvrnuo na sadašnji stav Kontakt grupe i Evrope o statusu Kosova.
Server: Bez podrške Rusije unutar Kontakt grupe i u UN, biće veoma teško doneti odluku o budućem statusu Kosova. U prošlosti, SAD su uglavnom uspevale da dobiju saglasnost i podršku Moskve, što sada nije slučaj, a to će otežati proces donošenja odluke. Pored Kontakt grupe imate druge evropske zemlje, kao što su Španija, Italija, i druge, koje se protive nezavisnosti Kosova. Drugim rečima, Evropa ima stvarne probleme u postizanju konsenzusa u vezi sa Kosovom i zbog toga joj je potrebna pomoć Amerike.
Glas Amerike: Beograd koristi "legalizam" kao element odbrane nacionalnih interesa Srbije. Da li je to delotvoran prilaz?
Server: Srbija želi da zadrži suvernitet nad Kosovom, mada svi u Beogradu shvataju da je Kosovo u stvarnosti nezavisno, pošto većinsko albansko stanovništvo želi svoju samoupravu. Pitanje suvereniteta je ključno i veoma teško i Beograd ga brani "legalističkim stavom". U vezi s tim, često se pominje situacija Kurda u Iraku, koji imaju visoki stepen autonomije, ali su "de-fakto" i "de-jure" ipak još deo Iraka. Odgovor je da Beograd verovatno nije spreman na takav aranžman, jer Kurdistan ima svoju vojsku, a Kurdi su u iračkom predsedništvu, drže položaje zamenika premijera i ministra inostranaih poslova. Da li bi takva situacija bila moguća u Srbiji? Ne verujem da bi Srbija mogla da istovremeno ostane demokratska zemlja i da zadrži suverenitet nad Kosovom, zbog unutrašnjih političkih pritisaka i ekstremnih elemenata.
Glas Amerike: Šta mislite o pomeranju krajnjeg roka za rešavanje budućeg statusa Kosova?
Server: Mislim da nije dobro kada se ne ispunjavaju rokovi. Odlaganje je bilo nepotrebno i ono samo ohrabruje ekstremne elemente u Beogradu i Prištini. Nerešen status Kosova povećava neizvesnost i napetosti i pruža ekstremnim nacionalističkim snagama mogućnost da se organizuju oko kosovskog pitanja. Drugim rečima, što veći uticaj ekstremnih elemenata u Beogradu i Prištini, sve manje mogućnosti za diplomatsko rešenje. Mislim da je pomeranje krajnjeg roka je bio loš potez.
Glas Amerike: Kako biste procenili sadašnju američku politiku prema kosovskom pitanju?
Server: Vašington je podržao odlaganje donošenja budućeg statusa Kosova, što nije bilo mudro. Administracija je podržala i ulazak Srbije u "Partnerstvo za mir", a da Ratko Mladić nije izručen Hagu, uprkos deset godina dugom obećanju. SAD zbog toga odaju utisak "tigra od papira", što podriva njihov kredibilitet i otežava mogućnost da američka diplomatija bude uspešna. Mislim da je u poslednje vreme Vašington napravio neke ozbiljne greške, uglavnom kao rezultat stava da Balkan više nije prioritetno pitanje. Ne vidim mogućnost mirne i dogovorene solucije, već nastavak odlaganja i neizvesnost, što bi moglo da dovede do problema na Kosovu.