Linkovi

Naučne debate o klimatskim promenama


Uprkos uverenju većine naučnika da ljudske aktvnosti remete klimu na planeti i doprinose njenom zagrevanju, neki medju njima tvrde da je nemoguće tačno utvrditi šta izaziva porast temperature.

Većina klimatologa slaže se da ljudske aktivnosti, posebno sagorevanje fosilnih goriva, povećava koncentraciju u atmosferi takozvanih ”gasova staklene bašte,“ kao što je ugljen dioksid. Ti gasovi onemogućavaju rasipanje sunčeve toplote u svemir, što uzrokuje porast temperature. Merenja su pokazala da je globalna temperatura u proteklom veku porasla za oko jedan stepen Celzijusa. Ali ako se oslobadjanje gasova nastavi ovim tempom, neki naučnici kažu da bi u ovom veku temperatura mogla da poraste čak za šest stepeni.

Protivnici tog gledišta uzvraćaju da je nemoguće izmeriti uticaj ljudskih aktivnosti na klimu. Neki od njih kažu da niko ne zna koliko će zagrevanje trajati i kako će uticati na zemlju. Drugi se žale da zbog politizacije tog pitanja ne dobijaju dovoljno sredstava za svoja istraživanja. Sa druge strane dolaze kritike da velike korporacije finansiraju upravo ona istraživanja koja se protive ograničavanju upotrebe fosilnih goriva.

Neki eksperti smatraju da je globalno zagrevanje sastavni deo prirodnih klimatskih ciklusa. Bil Grej, sa Univerziteta države Kolorado, kaže da ljudi nisu krivi za to:

”To su prirodne pojave u vezi sa cirkulacijom vode u okeanima. Mislim da ljudi tu ništa ne mogu da učine. Posle svega što sam naučio za ovih 50 godina, uveren sam da su globalne temperaturne promene u proteklih 30 godina uglavnom prirodna posledica varijacija u cirkulaciji okeana, i da nisu u vezi sa gasovima staklene bašte.“

Grej kaže da je tokom svoje istorije zemlja prolazila kroz ciklične promene temperature, koje su obično trajale 30 do 35 godina. Medjutim, mnoge naučnike uznemirava brzina sadašnjeg toplotnog trenda. Medju njima je Džordž Vudvel, doskorašnji direktor Istraživačkog centra Vuds Houl, u Masačusetsu, koji odbacuje istorijske paralele:

”Ovo je nova pojava za civilizaciju i nova pojava za zemlju i najveća u ljudskoj istoriji. Iako je takvih promena bilo u prošlosti one se nikada nisu dogadjale ovom brzinom i nikada u njima nije učestvovalo šest i po milijardi ljudi.“

Mnogi naučnici očekuju da će se u ovom veku koncentracija ugljendioksida u atmosferi udvostručiti. Ali kako će to uticati na klimu ostaje da se vidi, kaže glavni naučnik na Univerzitetu države Alabame, Roj Spenser:

”Povećanje nivoa ugljendioksida donosi i prednosti i nedostatke. Jedna od prednosti je veća plodnost biljaka. Ali odgovor na pitanje da li je povećanje koncentracije tog gasa dobro ili ne zahteva i ekonomske i društvene analize.“

Drugi naučnici kažu da će povećanje nivoa ugljendioksida u atmosferi imati samo kratkoročni efekat na biljke jer one neće dobijati dovoljno hranljivih sastojaka iz zemlje, niti će apsobrovati dovoljno ugljendioksida da bi se globalna temperatura smanjila.

Džordž Vudvel, iz Istraživačkog centra Vuds houl kaže da će se zbog globalnog zagrevanja zemlja isušivati, što će dovesti do prtomena u rasporedu obradivih površina. Otapanje leda na polovima podići će nivo mora. Takodje bi mogao da se poveća broj šumskih požara, dok će oluje postati češće i snažnije:

”Povećanje temperature na višim geografskim širinama ubrzaće raspadanje organskih materija u zemlji, što takodje doprinosi povećanju koncentracije ugljendioksida u atmosferi. Globalno zagrevanje bi vrlo brzo moglo da se otme kontroli i dovede do promena koje bi mogle da smanje broj stanovnika.“

Bez obzira na to da li će dve strane u ovom sporu naći neko zajedničko gledište, vlade, ekološke grupe i neke energetske korporacije u svetu, u nastojanju da stabilizuju svetsku klimu, već preduzimaju korake za ograničavanje oslobadjanja gasova staklene bašte.

XS
SM
MD
LG