Linkovi

Prosečan prihod američkih porodica u porastu


Medjutim, nivo siromaštva u Sjedinjenim Državama ostao je nepromenjen, dok je broj Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja rekordno visok.

Novi podaci koje je objavio Američki Biro za popis stanovništva pokazuju da je prosečan prihod američkih domaćinstava premašio 46 hiljada dolara, što je porast od 11 hiljada dolara u odnosu na 1967. godinu. Nivo siromaštva je oscilirao u istom periodu, ali je ostao praktično nepromenjenod 2001. godine. Trenutno se smatra da je 12,6 odsto populacije, ili oko 37 miliona Amerikanaca siromašno.

Dejvid Džonson iz Biroa za popis stanovništva takodje podvlači da oko 47 miliona Amerikanaca nema zdravstveno osiguranje.

«Procenat ljudi koji su pokriveni zdravstvenim osiguranjem na osnovu zaposlenja smanjio se sa 59,9 odsto na 59,5 odsto u 2005., dok se procenat ljudi koji privatno kupuju zdravstveno osiguranje takodje smanjio,» kaže Džonson.

U proseku, muškarci zaradjuju više od žena, dok Amerikanci azijskog porekla zaradjuju više od belaca iza kojih slede Arfoamerikanci i Hispanci.

Najbogatiji okruzi nalaze se u okolini Vašingtona, dok su najsiromašniji u Teksasu, duž granice prema Meksiku. Ekonomista Geri Bartles iz instituta Brukings u Vašingtonu primećuje da latinoamerički imigranti i dalje pristižu u Ameriku.

«Oni dolaze u Ameriku čak i ako su tu ispod linije siromaštva pošto za njih to znači ogromno poboljšanje u odnosu na njihov sadašnji status,» kaže Bartles.

Medjutim niske nadnice imigranata ujedno umanjuju opšte prihode u Americi. Podaci takodje pokazuju da postoji sve veći jaz izmedju gornje i najniže petine američkog stanovništva.

«Prihodi domaćinastava u najvišoj petini predstavljaju oko polovinu ukupnih prihoda u zemlji, dok prihodi najniže petine čine samo 3,4 odsto ukupnih prihoda,» kaže Džonson.

Ekonomista Geri Bartles iz Brukingsa ukazuje da se rastući jaz izmedju najbogatijih i najsiromašnijih Amerikanaca može pripisati delom globalizaciji i izmeštanju radnih mesta u inostranstvo. On kaže da to ujedno znači da se veći deo nacionalnog prihoda premešta iz ruku zaposlenih u ruke poslodavaca.

«Mogućnost da se dobra i usluge proizvode u drugim zemljama gde su nadnice mnogo niže, a beneficije manje, takodje povećava ekonomski i politički uticaj poslodavaca u odnosu na zaposlene,» kaže Bartles.

Pomalo začudjujuće, političari iz obe političke stranke tvrde da podaci Biroa podržavaju njihovu ekonomsku politiku. Demokrate tvrde da podaci pokazuju da se največi deo američkih domaćinstava ne penje na ekonomskoj lestvici, dok republikanci kažu da oni potvrdjuju da je nezaposlenost mala, dok plate rastu kao što raste i broj novih radnih mesta.


XS
SM
MD
LG