Linkovi

Državni sekretarijat pozdravio organizaciju referenduma u CG


U iščekivanju zvaničnih rezultata referenduma u Crnoj gori, američki Državni sekretarijat se uzdržao od bilo kakvog komentara i za Glas Amerike izdao kratko saopštenje:

”Sjedinjene američke države pozdravljaju miroljubiv, demokratski i transparentan način na koji je održan referendum u CG. Čestitamo crnogroskom narodu iz oba glasačka bloka jer su tako odgovorno postupili u rešavanju tog istorijskog pitanja. Sjedinjene američke države podržavaju rad Republičke referendumske komisije na svim nivoima koja treba da procesuje rezultate efikasno i bez incidenata. Apelujemo na sve strane da isto tako postupe. Vreme kampanje je završeno -- vreme je da crnogorski lideri zajednički rade kako bi se proces ispoštovao, a volja glasača sprovela u delo.“

Analičari o referendumu u Crnoj Gori

Danijel Server, direktor Balkanske inicijative u američkom Institutu za mir

Server: Moj komentar je da sam zadovoljan što se to završilo. Nisam hteo da predviđam rezultat, mislio sam da je to izbor za koji treba da se opredele stanovnici Crne Gore. Oni su to sada učinili, svi treba da shvatimo da je to učinjeno, a najvažnija činjenica je da to više neće biti stalni izvor trvenja ili nezadovoljstva.

Glas Amerike: Gospodin Đukanović, crnogorski premijer, nedavno je rekao da je Crna Gora «talac Srbije». Protivnici nezavisnosti tvrde da je Crna Gora mala i da neće moći da opstane. ako vi vidite budućnost Crne Gore?

Server: To ne znam, ali znam da države, koliko god da su male, mogu da opstanu ako su otvorene i imaju dobre odnose sa svojim susedima. Sledeći veliki prioritet za Pogoricu je odnos sa Beogradom, koji joj je najbliži i u mnogim pogledima najvažniji sused.

Glas Amerike: Kakva je budućnost Srbije, sada kada je ostala sama?

Server: Izgleda da je i Srbija davno shvatila da Crna Gora ovo može da uradi ukoliko to bude htela. Ima i prilično Srba koji su hteli da Srbija proglasi nezavisnost, mada se to nije dogodilo. Beograd sada može da se okrene sledećem pitanju koje je na redu, a to je status Kosova.

Glas Amerike: I gospodin Đukanović je čestitao Srbima na nezavisnosti, ali da li će Srbiji biti bolje bez Crne Gore?

Server: Te dve države će biti tesno povezane šta god da se dogodi i rekao bih da je bolje što je taj problem rešen, jasno i nesporno. Mislim da bi dalje postojanje tog znaka pitanja bilo greška.

Glas Amerike: Nezavisnost Crne Gore i pregovori o budućem statusu Kosova. Da li su oni povezani i kakve bi mogle da budu posledice nezavisnosti Crne Gore po pregovore o Kosovu?

Server: Rekao bih da te dve stvari u pravnom pogledu nemaju nikakve veze. Status Kosova je potpuno različit od Crne Gore. Sasvim je jasno da je Crna Gora imala pravo da se proglasi nezavisnom na osnovu referenduma, čime su zadovoljeni i principi Badenterove komisije i to je već neko vreme prihvaćeno i u Beogradu. Situacija u kojoj je Kosovo je u pravnom pogledu sasvim različita, jer je Kosovo pod protektoratom Ujedinjenih nacija i njegov status može da se odredi jedino rezolucijom Saveta bezbednosti Svetske organizacije, a ne referendumom... Svi znamo šta bi doneo referendum, ali to ne može da bude način na koji bi moglo da se odlučuje o statusu Kosova. Mislim da danas slavi verovatno veći procenat stanovništva Prištine nego Podgorice. Razlog za to je što je psihološki veoma važno shvatiti da ako Crnogorci, koji imaju isti jezik, istu istoriju, zajedničku kulturu, ne mogu da ostanu u istoj državi sa Srbijom, postavlja se pitanje da li to može područje na kojem je 90 odsto stanovništva albansko. Prema tome, mislim da to u psihološkom smislu može imati veliki uticaj, ali u pravnom smislu – nikakav.

Glas Amerike: Referendumom je odgovoreno na pretposlednje nerešeno pitanje na tom području – poslednje je status Kosova. Ali, da li vidite još neke moguće probleme, još neka pitanja na koja će biti potrebno tražiti odgovor?

Server: Rešenje pitanja Kosova bi moglo da stvori nove probleme. Mislim da je od apsolutnog značaja da Kosovo, kakvo god bilo rešenje njegovog statusa, ostane u okviru svojih sadašnjih granica i da se one ne menjaju, sem ako na to pristanu Beograd i Priština i takođe ako se svi slože da to ne bi imalo uticaj na status Makedonije ili Bosne i Hercegovine. Prema tome, postoje neki potencijalni problemi koji bi mogli da se pojave posle određivanja statusa Kosova, ali na Balkanu uopšte ima mnogo problema, tu je pitanje bosanskohercegovačkog Ustava, pitanja u Makedoniji, pitanja u Albaniji. Nijedna od tih zemalja nije lišena problema, ali ovo su poslednja pitanja ‘rata i mira’ na Balkanu i moram da kažem da sam veoma zadovoljan što vidim da se rešavaju.

Hamilton: Očekujem da će granica između Crne Gore i Srbije biti tkivo povezivanja

Očekujem da će granica između dve suverene države - Crne Gore i Srbije biti - u skladu sa evropskim konceptom granica, tkivo povezivanja, baš kao što je to slučaj sa nekim starim evropskim državama, kaže u ekskluyivnom razgovoru za Glas Amerike - direktor Instituta za medjunarodne studije univerziteta Džons Hopkins, Danijel Hamilton.

Hamilton: Rezultat referenduma upućuje dve poruke: prva je da će Crna Gora vrlo brzo krenuti putem evropske integracije, poput brojnih susednih zemalja. Druga poruka je rukovodstvu Srbije da će kontinuirano tvrdokoran stav u vezi sa predajom Ratka Mladića i drugim spornim pitanjima dovesti do još veće izolacije Srbije i da kao rezultat toga imate dezintegraciju i nazadovanje te zemlje.

Glas Amerike: U kom pravcu će se razvijati dalji odnosi Srbije i Crne Gore?

Hamilton: Crna Gora će inicijalno nastojati da se distancira od Srbije. Medjutim, u svetlu novog evropskog koncepta o granicama, ne verujem da će ičija namera biti da se postave novi zidovi, jer je to nemoguće, već će obe strane shvatiti da su granice tkivo povezivanja, a ne barijera i da ćete imati raniju otvorenost. Neke evropske zemlje, na primer, nemaju graničnu kontrolu, mada su stare i suverene države, što bi mogao da postane i novi model odnosa medju balkanskim zemljama, posebno u odnosima Srbije i Crne Gore.

Janjić: Evropska unija još nije završila posao

Ukoliko se potvrde projekcije referendumskog rezultata – na osnovu kojih je za nezavisnost glasalo 55, 5 odsto birača, to bi značilo da je rezultat tijesan u odnosu na normu koju je zadala Evropska unija, ali ne i u odnosu na biračko tijelo u Crnoj Gori, kaže za Glas Amerike koordinator beogradskog foruma za etničke odnose, Dušan Janjić, koji je trenutno u Podgorici gdje je pratio glasanje.

«Poruka je vrlo jasna –crnogorsko društvo je politički podijeljeno. Konstituisana su dva snažna bloka i sada je važno da u narednim nedjeljama dođe do pomoći EU da se političke razlike u Crnoj Gori preliju u dogovor oko podele vlasti i pripreme izbora. Važno je da EU shvati da nije završila posao, da sada mora da se obezbijedi taj dan poslije i da se omogući dijalog sa Beogradom», kaže Janjić.

Po njegovim riječima događaji u protekle tri nedjelje išli su na ruku crnogorskom premijeru Đukanoviću, a za neke od tih događaja – «poput nehapšenja Ratka Mladića koje je rezultiralo prekidom pregovora sa EU odgovoran je upravo zvanični Beograd».

Čini se zaključuje Janjić, da je Beograd radio na tome da ojača sopstveni uticaj i obezbijedi širi prostor za pregovore o budućim odnosima.





XS
SM
MD
LG