Linkovi

Eurobarometar: Svega 38 odsto Evropljana smatra da bi Srbiju i Crnu Goru trebalo primiti u EU


Prema najnovijem istraživanju Evropske unije, odnosno istraživačkog centra Eurobarometar, dalje proširenje tog bloka u načelu podržava više od polovine stanovnika unije. Međutim, isto istraživanje pokazuje da od zemalja bivše Jugoslavije Srbija i Crna Gora ima najmanju podršku za ulazak u Evropsku uniju, dok je u regionu Balkana tek ispred Albanije i Turske. Za komentar rezultata Eurobarometra zamolili smo Džemsa Lajona, šefa kancelarije Međunarodne krizne grupe u Beogradu:

Prema podacima istraživanja, svega 38 odsto Zapadnih Evropljana smatra da SCG treba primiti u članstvo. Taj procenat u deset novoprimljenih članica unije iznosi oko 54 posto. U proseku, svega 46 odsto ispitanika Eurobarometra ima povoljno mišljenje o SCG. Razlozi su višestruki tvrdi Džems Lajon:

“Mnogo toga je vezano za ono što je Milošević činio. Vezano je za problem odnosa Srbije prema pitanju ratnih zločina, odnosno, rasprostranjenoj ideji da su Srbi žrtve i da su u nedavnim sukobima stradali više od ostalih, kao i da je Haški tribunal anti-srpski nastrojen. Negativnom imidžu doprinela je i višegodišnja nespremnost Beograda na saradnju sa Hagom, činjenica da Mladić još uvek nije izručen, kao i neiskrenost srpskih vlasti prema Evropi u pogledu lociranja optuženika za ratne zločine koji se kriju u Srbiji. Dodajmo tome problem organizovanog kriminala, korupcije i nasleđa Miloševićeve ere, u smislu državnih struktura i odusustva vladavine zakona. Mnogi Evropljani verovatno se pitaju da li žele da prime u svoj krug zemlju koja ima teškoće sa suočavanjem sa prošlošću i koja je opterećena svim tim problemima”.

Na vrhu liste 12 potencijalnih kandidata za ulazak u EU su, prema Eurobarometru, tri zapadnoevropske zemlje: Švajcarska, Norveška i Island. Na četvrtom mestu, ispred Rumunije, Bugarske i Ukrajine, je Hrvatska. Evo kako naš sagovornik objašnjava relativno visok rejting Hrvatske, koja takođe ima problem sa predajom hrvatskog generala Ante Gotovine, trećeg glavnog haškog optuženika u begstvu.

“Treba imati u vidu da Gotovina nije povezan sa zloglasnim masakrom kao što je Mladić. Njegovo delovanje nije povezano sa događajem poput Srebrenice. Bilo je mnogo manjih događaja, ali nijedan tako krupan i tako zloćudan kao što je Srebrenica. Stoga, kada se ime Ante Gotovine pomene u Evropi ili Americi, većina ljudi ne znaju o kome je reč. Ali kada kažete Ratko Mladić svi se sete masakra u Srebrenici. Iako je malo poznato, postoji još jedan faktor zbog kojeg je Hrvatska bolje rangirana. Bez obzira na sve probleme povezane sa Franjom Tuđmanom, on je integraciju Hrvatske u Evropu izgleda shvatao ozbiljno. Na samom početku sastavio je tim koji je bio zadužen da usaglasi hrvatske privredne i pravosudne zakone sa evropskim standardima. Hrvatska je zahvaljujući tome znatno napredovala na putu ka Evropi, pogotovo kao zemlja koja je izašla iz rata. Hrvatska takođe ima mnogo bolji imidž od Rumunije i Bugarske, koje su svojevremeno smatrane među najtvrđim članicama sovjetskog bloka, naročito u pogledu represije i kršenja ljudskih prava. Hrvatska zatim može da ukaže Evropi na svoje zapadno nasleđe, i činjenicu da je bila pod uticajem dve kulture: mediteransko-italijanske i srednjo-evropske habsburške. Evropljani u Hrvatskoj mogu da prepoznaju dosta elemenata sopstvene kulture.”

Na evropskoj rejting listi ispred SCG, takođe se nalaze Makedonija i Bosna i Hercegovina. To je dodatna potvrda da SCG loše stoji medju Evropljanima, kaže Džems Lajon:

“Taj podatak samo potvrđuje koliko je negativno mišljenje o Srbiji. Imidž Makedonije i Bosne i Hercegovine možda nije mnogo bolji, ali Srbija je u proteklom periodu očigledno sebi stvorila loš ugled.”

Poslednja na rejting listi potencijalnih kandidata za ulazak u Evropsku uniju jeste Turska. Svega 32 odsto žitelja 15 zapadnoevropskih članica unije smatra da treba primiti Tursku. Među deset novoprimljenih zemalja taj procenat iznosi 48 odsto. Iako Vašington vrši pritisak na EU da što pre primi Tursku, taj zahtev nema izgleda na uspeh, kaže naš sagovornik:

“Razlog za to je jedna važna reč: islam. Da je Turska hrišćanska zemlja ne bismo videli takvo oklevanje Evropske unije. Ali mogli biste postaviti i pitanje koliko bi Amerikanci bili srećni ako bi se od njih tražilo da se integrišu sa Meksikom, a da je Meksiko muslimanska zemlja. Lako je Amerikancima da vrše pritisak za učlanjenje Turske sa nadom da će to sprečiti širenje islamskog fundamentalizma u Turskoj. No, iz perspektive Evropljana, koji to treba da sprovedu i žive sa tom odlukom, to nije nimalo lak niti dobro došao proces.”

XS
SM
MD
LG