U svom najnovijem izvještaju pod naslovom «Kosovo nakon Haradinaja» Međunarodna krizna grupa (ICG) preporučuje Haškom tribunalu da bivšeg kosovskog premijera oslobodi do početka suđenja, i na taj način pomogne poboljšanju bezbjednosne situacije na Kosovu. Uslovi za Haradinajevo privremeno oslobađanje, navodi se u preporukama ICG-a, trebalo bi da budu takvi da mu omoguće da konstruktivnim porukuma, kakvo je bilo obraćanje na sahrani njegovog brata, doprinesu miru na Kosovu. Komentarišući situaciju na Kosovu, ICG pozdravlja zrelo ponašanje albanskog društva koje je mirno prihvatilo podizanje optužnice protiv Ramuša Haradinaja i godišnjicu nasilja u martu, ali su odnosi političkih predstavnika kosovskih Albanaca, kaže se u izvještaju, pogoršani, a stranke međusobno zavađene. Ističe se posebno da bi opoziciona stranka Hašima Tačija, zarad slabljenja pozicija vlade, mogla ugroziti jedinstvenu poziciju Prištine - kada se bude diskutovalo o konačnom statusu Kosova.
«Međusobni odnosi i kosovskih političara imaće dugoročne posledice na sposobnost Kosova da funkcioniše kao država, kada se snažno međunarodno prisustvo transformiše u manje brojnu posmatračku misiju. Postoje šanse za destruktivno frakcionaštvo kakvo je već viđeno u Albaniji», smatra ICG ističući da bi «kosovski političari, ukoliko žele da izbjegnu scenario neuspjeha konsolidacije države, morali djelovati savjesno».
Međunarodna krizna grupa upozorava da su tenzije između Tačija i kosovskog predsjednika Rugove u ovom trenutku toliko jake, da postoji opasnost da se pretvore u međusobno ubijanje.
Nikolas Vajt , direktor programa Međunarodne krizne grupe za Evropu u eksluzivnom razgovoru za Glas Amerike kaže da je riječ o ozbiljnom problemu jer je ubijanje već počelo.
Vajt: Već smo vidjeli nekoliko ubistava, tako da se ne postavlja pitanje da li bi to moglo da dovede do nasilja. Već jeste. I ono što mi kažemo je – to je problem koji se može i mora riješiti», kaže Nikolas Vajt.
Misija UN na Kosovu, smatra međunarodna Krizna grupa, mora iskoristiti period do i tokom pregovora o konačnom statusu Kosova za snažnu akciju koja će obezbijediti istinsku samoupravu. UNMIK više nije inertan, ali djeluje kao da prati izlaznu strategiju, umjesto strategije izgradnje države. Veliki dio posla, koji se trenutno obavlja u žurbi kako bi se došlo do rezultata uoči revizije standarda, sumnjivog je kvaliteta i vjerovatno neće izdržati probu vremena. Problemi koji su trenutno gurnuti pod tepih a vratiće se će Kosovu kao bumerang su, smatra ICG, tolerancija široko rasprostranjene korupcije i nepouzdane, politički podobne obavještajne službe.
U preporukama, Međunarodna krizna grupa poziva:
- međunarodnu zajednicu da ugasi obevještajne službe političkih partija, za koje tvrdi da ne postoje;
- kosovske političare da sarađuju u policijskim istragama koje se vode u vezi sa bombaškim napadom na Ibrahima Rugovu i optužbama koje su Hašim Tači i Jakup Krasnići uputili na račun vladajuće koalicije;
- Savjet Bezbjednosti UN i Kontakt grupu da zahtjev kosovskim institucijama da počnu proces decentralizacije prije razgovora o statusu promijene u zahtjev da se postigne politički sporazum prijedlozima sveobuhvatne decentralizacije, koji bi bio sastavni dio pregovora o konačnom statusu.
- UNIMK i diplomatske misije u Prištini da pomognu kosovskim Albancima da formiraju specijalnu komisiju, poput političkog foruma koji je predložio šef UNMIK-a Petersen, koja bi utvrdila detaljne pozicije u vezi sa konačnim statusom. Tu komisiju bi, navodi ICG, trebalo da vodi nepolitičan, sposoban kosovski tehnokrata, činili bi je predstavnici svih ključnih stranaka, a zadatak bi joj bio da izradi prijedloge, koji će podržani konsenzusom i potvrđeni od Skupštine, biti sastavni dio platforme u pregovorima o statusu Kosova.
Glas Amerike: Zbog čega se u najnovijem izvještaju ne nalaze preporuke kosovskim i međunarodnim faktorima, koje se odnose na ljudska prava i slobode manjinskih etničkih i vjerskih zajednica?
Vajt: U našem izvještaju iz januara ove godine jasno i snažno smo naglasili potrebu da Kosovo zaštiti manjinske zajednice i ohrabri povratak izbjeglica, da bi napredovalo u primjeni demokratskih standarda. U ovom izvještaju razmatramo probleme koji su prisutni danas i koji su na vidiku u bliskoj budućnosti. Prava manjina su vrlo važna i mi ih pominjemo u izvještaju, ali je fokus izvještaja nešto drugačiji od izvještaja u januaru.
Glas Amerike: Šta se na Kosovu konkretno promijenilo u odnosu na januarski izvještaj direktor programa za Evropu u Međunarodnoj kriznoj grupi oedgovara?
Vajt: Što se tiče međunarodne strane – bilo je promjena. Sada imamo smjernice procesa koji će dovesti do rešenja konačnog statusa Kosova. Na samom Kosovu, više nema Haradinaja koji je imao stabilizujući uticaj na situaciju. Takođe, postoji promjena u angažmanu Srbije na Kosovu», kaže Vajt.
Međutim kada je riječ o manjinskim pravima na Kosovu, u odnosu na vrijeme kada je objavljen prethodni izvještaj Međunarodne krizne grupe, kaže Vajt:
«Ne mislim da se nešto drastično promijenilo od januara».