Linkovi

Severna Koreja protekle četiri decenije pokušavala da se domogne nuklearnog oružja


Američki istoričari ukazuju da dokumenta takođe bacaju novo svetlo na obuzetost Severne Koreje sopstvenom bezbednošću. Istoričari koji analiziraju dokumenta, kažu da je Severna Koreja još tokom 1960-ih počela da traži od svojih kominističkih saveznika tehnologiju za pravljenje nuklearnog oružja. Ketrin Vitersbi, koordinator za Korejsku inicijativu u Međunarodnom centru “Vudro Vilson”, koja prevodi te materijale, kaže da se iz njih vidi da su Severnokorejci neprekidno dolazili svojim saveznicima tražeći tehnologiju, ekspertizu, određene elemente opreme, sve što im je trebalo da razviju oružje, a saveznici su odbijali te zahteve. Saradnik Centra “Vudro Vilson” kaže da dokumenta pribavljena u okviru Projekta za međunarodnu istoriju hladnog rata, ne dokazuju da se Severna Koreja domogla nuklearnog oružja. Ipak, dodaje da papiri iz Mađarske, bivšeg Sovjetskog Saveza, Istočne Nemačke i Kine, pokazuju da je Severna Koreja odavno bila opsednuta samozaštitom od napada.

“Suočeni smo sa američkim snagama koje su odmah iza granice; one su neprijateljske prema nama; na posletku ćemo morati da se borimo sa njima, kao i sa marionetskim južnokorejskim snagama, kako ih oni zovu. To je sve u skladu sa onim što moramo da učinimo da bismo se zaštititili”, objašnjava Ketrin Vitersbi način razmišljanja Severne Koreje, dodajući da dokumenta takođe otkrivaju niz situacija koje su Severnokorejcima pokazale da ne mogu da se oslone na saveznike.

Tokom Korejskog rata od 1950. do 53, američko bombardovanje je uništilo veliki deo severnokorejske infrastrukture. Međutim, veliki saveznik Pjongjanga, Sovjetski Savez, odbio je da spreči bombardovanje iz bojazni da ne bude uvučen u sukob sa Sjedinjenim Državama. Početkom 1960-ih, prema ovim dokumentima, Severna Koreja je bila uverena da treba da razvije nuklearno oružje da bi obezbedila opstanak svog režima. Jedan ruski dokument iz 1962, pokazuje da se Severna Koreja usprotivila sovjetskom predlogu za zabranu širenja nuklearnog oružja. Međutim 1980-ih, ukazuje Ketrin Vitersbi, Severna Koreja je shvatila važnost nuklearnog oružja za odbijanje napada, što se dobro vidi iz snimljenog razgovora istočnonemačkog lidera Eriha Honekera i severnokorejskog lidera Kima Il-Sunga.

“U jednom momentu, Kim se osvrnuo na pitanje Južne Koreje i rekao da mu je jasno da Pjongjang ne može da je napadne. Amerikanci imaju dve hiljade nuklearnih oruđa, a treba im svega jedno ili dva da unište Severnu Koreju”, rekao je Kim Honekeru.

Pojedini analitičari kažu da je kao mala zemlja između dva džina - Kine i bivšeg Sovjetskog Saveza - Severna Koreja razvila mehanizam za preživljavanje koji postoji i danas.

“Novija istorija hladnog rata nam govori da taj mehanizam samoočuvanja funkcioniše i danas. Mislim da nam on pomaže da objasnimo teškoće na koje nailazimo u pregovorima o prekidanju Kim Džong-Ilovog programa nuklearnog oružja”, kaže Džems Gudbaj, takođe iz Centra “Vudro Vilson”.

On tvrdi da bi Vašington trebalo da pronađe drugačiji način pregovaranja sa Pjongjangom o njegovim nuklearnim ambicijama - uzimajući u obzir istorijske severnokorejske strepnje za bezbednost. Sjedinjene Države odbijaju bilo kakav kompromis, dokle god Pjongjang ne pristane da se odrekne svog nukleranog programa. Administracija predsednika Buša takođe isključuje bilateralne razgovore sa Severnom Korejom i traži da u pregovorima učestvuju i Južna Koreja, Kina, Rusija i Japan. Takvi šestostrani razgovori su poslednji put održani u junu prošle godine.

XS
SM
MD
LG