Ledeni pokrivač Grenlanda izgubio je 5.091 kvadratni kilometar površine između 1985. i 2022. godine, pokazuje studija objavljena u časopisu Priroda (Nature) u srijedu. Riječ je o prvoj potpunoj procjeni gubitka ledene površine na tom nivou.
To smanjenje ledene površine obuhvata 1.034 gigatone leda koji je izgubljen dok su se glečeri povlačili, uz odvajanje manjih komada leda sa ivica glečera.
Studija je takođe prva koja je u potpunosti procijenila koliko je leda Grenland izgubio zbog povlačenja glečera. Prikupljeni podaci ukazuju da su prethodne procjene promjena u balansu mase Grenlandskog ledenog pokrivača - koliko snijega i leda se akumulira svake godine u odnosu na koliko se izgubi – umanjile te gubitke za čak 20%, zanemarivanjem glacijalnog povlačenja.
Izgubljenih 5.091 kvadratnih kilometara predstavlja približnu površinu ostrvske države Trinidad i Tobago.
Studija je koristila više od 200.000 satelitskih snimaka položaja glečera i vještačku inteligenciju za analizu promjena kroz vrijeme.
„Na Grenlandu imamo ove oblasti oko ivica gdje se sve na neki način povlači i ruši“, rekao je koautor studije Aleks Gardner, stručnjak za planetu Zemlju u NASA-inoj Laboratoriji za mlazni pogon.
"Prethodne metode nisu bile tako dobre u mjerenju te promjene u ledenom pokrivaču. Ali promjena je ogromna", dodao je Gardner.
Ledeni pokrivač Grenlanda je jedan od dva preostala takva pokrivača na svijetu - drugi se nalazi na Antarktiku. Sastoji se od stotina glečera i pokriva oko 80% kopnene mase Grenlanda.
Ako se potpuno otopi, ledeni pokrivač Grenlanda podigao bi globalni nivo mora za oko 7,4 metra.
S obzirom da klimatske promjene zagrijavaju Arktik četiri puta brže od ostatka svijeta, naučnici kažu da je neizbježno da će otapanje Grenlandskog ledenog pokrivača podići nivo mora za najmanje 27 cm zbog zagrijavanja koje se već dogodilo.
Nova procjena gubitka leda zbog povlačenja glečera imala bi mali uticaj na globalni nivo mora, kažu naučnici, ali veliki uticaj na cirkulaciju okeana.
Toliki dodatak slatke vode u slani okean mogao bi ojačati obalne struje oko Grenlanda i pomoći da se oslabi Atlantska meridijalna cirkulacija, koja pomiče vodu sa sjevera na jug i donosi toplinu Evropi.
