Linkovi

Bergsten: Nesloga u Vašingtonu pogadja svetsku privredu


Fred Bergsten (arhivski snimak)
Fred Bergsten (arhivski snimak)

Osnivač vašingtonskog Instituta Piterson za medjunarodnu ekonomiju upozorava da je jedna od posledica fiskalnih problema - gubitak poverenja u sam demokratski model koji SAD zastupaju.

Odsustvo dogovora Kongresa i Obamine administracije, koji bi trebalo da bude postignut u narednih šeste nedelja, pogodiće ne samo američku, već i svetsku privredu, uopozorava Fred Bergsten, počasni direktor i osnivač vašingtonskog Instituta Piterson za međunarodnu ekonomiju, koji prvi po rangu istraživački centar te vrste u svetu. U razgovoru sa koleginicom Jelom Defrančeski, Bergsten objašnjava koje su globalne posledice fiskalnih problema u Vašingtonu.

“Stanje naše ekonomije je izuzetno važno ostatku sveta, pre svega zato što je najveća. Svetu je bitna stabilnost američke ekonomije. Dolar je glavna svetska valuta, dok strane investicije u našu ekonomiju dostižu 25 hiljada milijardi dolara. Međutim, u poslednje vreme smo suočeni sa nizom budžetskih teškoća, stoga svet razumljivo počinje da brine.”

Bergsten naziva nemerljivom još jednu negativnu posledicu američkih fiskalnih problema:

“To je utisak da Amerika ne zna šta radi. Kada vide da naš sistem upravljanja ne funkcioniše kako treba to stvara još dublju zabrinutost, u smislu da li su Sjedinjene Države pouzdani partner, da li još uvek pruža osnovu međunarodne ekonomske i šire bezbednosti u svetu. Kod nekih se čak dovodi u sumnju i validnost samog demokratskog modela koji Sjedinjene Države zastupaju širom sveta. Mora se priznati da u ovom trenutku, taj model zaista nije dovoljno robustan.”

Slične dileme dolaze do posebnog izražaja u okolnostima neobično brzog porasta ekonomske moći Kine, nastavlja Bergsten.

“Kina je istinski ekonomski suparnik SAD – mnogo važniji nego što je Japan ikada bio. Pri tom kineski politički i ekonomski sistem se u potpunosti razlikuju od američkog. Ponovo se pojavilo staro pitanje da li je autoritarni politički model sa primesama liberalne ekonomske politike, efikasniji od kapitalizma. Dakle, kad god se Amerika spotakne, pojave se vrlo duboka egzistencijalna pitanja. U poslednje vreme se spotičemo što duboko utiče na našu ulogu u svetu, kao i na pravac kojim svet ide dalje.”

Bergsten ističe prednost američkog sistema, koji se zasniva na slobodnom tržištu i demokratskoj politici. Međutim, on priznaje da je Kina postigla epohalne ekonomske rezultate primenjujući takozvani “treći model”.

“Sa kineskog stanovišta Sovjetski Savez je pokušao da istovremeno liberalizije i politiku i ekonomiju i stoga dospeo u haos. Kinesko vođstvo isprobava ‘treći model’, liberalizovanje ekonomije, ali uz zadržavanje autoritarne politke, koja je po nekim aspektima, represivnija od prethodne. Pa ipak, uvođenjem određenih mera koje poštuju zakon tržišta, postepenom eliminacijom državne svojine i uvođenjem privatnih investicija, postigli su, za sada impresivne ekonomske rezultate. Mada se još uvek ne zna kako će kineski model da se razvije do kraja, u nekim delovima sveta to je model koji nailazi na odobravanje.”

Ukoliko Kini zaista pođe za rukom da bez demokratizacije izvrši uspešnu tranziciju sa izvozne na ekonomiju koja se oslanja na domaće tržište, biće to izuzetan uspeh, kaže Bergsten.

“Uporedite to sa teškoćama koje sada imamo sa našim modelom, koje u najmanju ruku stvaraju nedoumice kod velikog broja ljudi da li je još uvek efikasan. To, međutim, nije ništa loše, živimo u svetu suparništva ne samo ekonomskog, već strateškog i državnog. Preživeće na kraju najbolji sistem.”

Bergsten je uveren da će američka ekonomska inovativnost i politička fleksibilnost, pokazati da je model američkog kapitalizma najefikasniji.
XS
SM
MD
LG