Mnogi u Sjedinjenim Državama nasilne dogadjaje kao što su bombaški napadi za vreme Bostonskog maratona i pucnjave u školama vide kao deo borbe izmedju dobra i zla.To je pokrenulo debatu o tome da li takvo gledište pomaže Amerikancima da shvate zbog čega se takve stvari dešavaju, ili ih pak sprečava u tome.
Mnogi ljudi videli su zlo u bombaškim napadima u Bostonu, a medju njima je bio i predsednik Barak Obama:
“Boston nam je pokazao da će, suočeni sa zlom, Amerikanci uzdići ono što je dobro.”
Termin “zlo” se odavno koristi u Beloj kući.
Ronald Regan ga je upotrebio da opiše Sovjetski Savez:
“To bi bilo ignorisanje istorijskih činjenica i agresivnih poriva jednog zlog carstva.”
Džordž Buš Mladji ga je koristio da opiše Irak Sadama Huseina, zajedno sa Iranom I Severnom Korejom:
“Takve države, i njihovi teroristički saveznici, čine osovinu zla.”
Pristalice američke verske desnice, kao što je propovednik Dejv Bats, mole se Bogu da pobedi zlo koje vide u Vašingtonu, i svetu.
"Svi možemo da uradimo stvari koje drugima nanose štetu, a ako se to prenese na globalni nivo, može doći do pojave velikog zla.”
Medjutim, šta je sa verskom levicom?
“Linkoln bi prvi rekao – nisam uvek siguran šta znači biti na Božijoj strain,” kaže Pastor Džim Volis.
Volis, koji je evangelista, protivio se ratu u Iraku ali kaže da su napadi 11. septembra 2001. bili – zli:
"Zlo je stvarno. Zlo je veoma stvarno. Naša reakcija na njega može da nam pomogne da ga pobedimo ili može da ga produži i dovede do njegovog eksponencijelnog rasta.”
Možda je ispravno opisati bombaške napade, pucnjave i njihove počinioce – kao manifestaciju zla. Ali neki brinu da to sprečava Amerikance da se upuste u ozbiljan razgovor o tome šta izaziva te tragedije. Filip Koul, profesor primenjene filozofije, razgovarao je za Glas Amerike preko Skajpa:
"Što se mene tiče, zlo je nešto što ja nazivam konceptom ‘crne rupe’. Na neki način to blokira naše razumevanje, sprečava nas da odemo dalje, zaustavlja diskusiju.”
Zlo oduvek zaokuplja ljudsku maštu a neki akademici smatraju da nam, kao kategorija, pomaže da se opredelimo za sopstveni odgovor na situacije. Holivud se, takodje, bavi zlom u raznim ulogama, ali Koul tvrdi da pripisivanje zla stvarnim dogadjajima može da protivnike pretvori u čudovišta:
"Strahovito je opasno identifikovati ljude kao zle, jer se time otvaraju vrata za strašne stvari. Time se nekad nanosi šteta veoma nedužnim ljudima.”
Koul kaže da je, na primer kada govorimo u Holokaustu, stvarni užas činjenica da su njega počinili obični ljudi. A, slika koja se polako pojavljuje o bostonskim bombašima po svemu sudeći se opire brzim kategorizacijama.
"Centralna tema govora za vreme dobijanja Nobelove nagrade jeste da je ovo opasan svet, u kome postoji stvarno zlo,” izjavio je predsednik Obama prilikom uručenja Nobelove nagrade za mir 2009. Obama je tada branio je američki vojni odgovor na terorizam, ali njegovi kritičari ukazuju da je to isti način razmišljanja koji je koristio njegov prethodnik da bi opravdao rat u Iraku.
Mnogi ljudi videli su zlo u bombaškim napadima u Bostonu, a medju njima je bio i predsednik Barak Obama:
“Boston nam je pokazao da će, suočeni sa zlom, Amerikanci uzdići ono što je dobro.”
Termin “zlo” se odavno koristi u Beloj kući.
Ronald Regan ga je upotrebio da opiše Sovjetski Savez:
“To bi bilo ignorisanje istorijskih činjenica i agresivnih poriva jednog zlog carstva.”
Džordž Buš Mladji ga je koristio da opiše Irak Sadama Huseina, zajedno sa Iranom I Severnom Korejom:
“Takve države, i njihovi teroristički saveznici, čine osovinu zla.”
Pristalice američke verske desnice, kao što je propovednik Dejv Bats, mole se Bogu da pobedi zlo koje vide u Vašingtonu, i svetu.
"Svi možemo da uradimo stvari koje drugima nanose štetu, a ako se to prenese na globalni nivo, može doći do pojave velikog zla.”
Medjutim, šta je sa verskom levicom?
“Linkoln bi prvi rekao – nisam uvek siguran šta znači biti na Božijoj strain,” kaže Pastor Džim Volis.
Volis, koji je evangelista, protivio se ratu u Iraku ali kaže da su napadi 11. septembra 2001. bili – zli:
"Zlo je stvarno. Zlo je veoma stvarno. Naša reakcija na njega može da nam pomogne da ga pobedimo ili može da ga produži i dovede do njegovog eksponencijelnog rasta.”
Možda je ispravno opisati bombaške napade, pucnjave i njihove počinioce – kao manifestaciju zla. Ali neki brinu da to sprečava Amerikance da se upuste u ozbiljan razgovor o tome šta izaziva te tragedije. Filip Koul, profesor primenjene filozofije, razgovarao je za Glas Amerike preko Skajpa:
"Što se mene tiče, zlo je nešto što ja nazivam konceptom ‘crne rupe’. Na neki način to blokira naše razumevanje, sprečava nas da odemo dalje, zaustavlja diskusiju.”
Zlo oduvek zaokuplja ljudsku maštu a neki akademici smatraju da nam, kao kategorija, pomaže da se opredelimo za sopstveni odgovor na situacije. Holivud se, takodje, bavi zlom u raznim ulogama, ali Koul tvrdi da pripisivanje zla stvarnim dogadjajima može da protivnike pretvori u čudovišta:
"Strahovito je opasno identifikovati ljude kao zle, jer se time otvaraju vrata za strašne stvari. Time se nekad nanosi šteta veoma nedužnim ljudima.”
Koul kaže da je, na primer kada govorimo u Holokaustu, stvarni užas činjenica da su njega počinili obični ljudi. A, slika koja se polako pojavljuje o bostonskim bombašima po svemu sudeći se opire brzim kategorizacijama.
"Centralna tema govora za vreme dobijanja Nobelove nagrade jeste da je ovo opasan svet, u kome postoji stvarno zlo,” izjavio je predsednik Obama prilikom uručenja Nobelove nagrade za mir 2009. Obama je tada branio je američki vojni odgovor na terorizam, ali njegovi kritičari ukazuju da je to isti način razmišljanja koji je koristio njegov prethodnik da bi opravdao rat u Iraku.