Predsjednik Barak Obama potpisao je zakonski prijedlog koji predviđa smanjenje državnih troškova i podizanje granice za zaduživanje, ubrzo nakon njegovog usvajanja u Senatu. Tim potezom spriječeno je neminovno bankrostvo zemlje i okončana žestoka politička bitka u pogledu zaduživanja zemlje.
Kompromisni prijedlog, o kojem su saglasnost postigli republikanski lideri i predsjednik Barak Obama, pretvoren je u zakon 10 sati prije nego što je administracija ostala bez novca za otplaćivanje dugova. Prethodno je usvojen u Senatu, sa 74 glasa za i 26 protiv.
Predsjednik Obama je, ubrzo nakon glasanja, u Bijeloj kući kritikovao zakonodavce, ocijenivši da je dužnička kriza bila samo još jedna prepreka neophodnom oporavku.
“Neizvjesnost u pogledu podizanja granica zaduživanja je vjerovatno uzdrmala kompanije i potrošače i bila samo prepreka oporavku koji nam je potreban i mogli smo u potpunosti da je izbjegnemo.”
Obama je takođe dodao da je usvojeni prijedlog prvi, ali ne i jedini korak -potreban za oporavak američke ekonomije.
“S obzirom na to da ne možete da smanjite deficit samo rezanjem potrošnje, biće nam potreban izbalansiraniji pristup. Da, to znači unošenje određenih izmjena kako bi se zaštitili zdravstveni programi poput medikera, kako bi mogle da ih koriste i buduće generacije. To takođe znači reformisanje poreskog sistema kako bi najbogatiji Amerikanci i najveće korporacije plaćale svoj dio. Znači i ukidanje subvencija naftnim kompanijama i zatvaranje rupa u poreskom sistemu koje pomažu milijarderima da plaćaju nižu poresku stopu od nastavnika i medicinskih sestara.”
Zakonski predlog je sinoć prošao najteži test kada je usvojen u Predstavničkom domu sa 269 glasova za i 161 protiv.
Prema odredbama predloga, američka vlada će moći da nastavi da pozajmljuje novac do kraja 2012. godine, u zamjenu za postepeno smanjenje državnih troškova tokom narednih 10 godina u ukupnoj vrednosti od gotovo hiljadu milijardi dolara.
Vlada je možda je izbjegla bankrotstvo, ali se postavlja pitanje da li će uspjeti da izbjegne snižavanje kreditnog rejtinga. Sekretar za finansije nije siguran.
Na pitanje novinara da li će ceo proces doprinijeti snižavanju rejtinga, Timoti Gajtner je rekao: “Ne znam. Teško je reći. Mislim da je ovo dobar rezultat, ali je proces bio užasan.”
Prosječni Amerikanci skeptični su u pogledu usvojenog plana
“Riječ je o samo privremenom rješenju. Mislim, međutim, da nisu mogli d urade ništa drugo zbog kratkog vremenskog perioda. Nisu mogli da postignu bolje rešenje.”
“Da to nisu uradili, ekonomija bi doživjela krah, što ne možete da dozvolite. Nadam se da će barem u potpunosti izmijeniti poreski system u narednih sedam ili osam godina.”
“To je smiješno. Ništa ih neće spriječiti da troše novac. I zašto bi, kada im to donosi glasove.”
Predviđeno je i osnivanje dvostranačke budžetske komisije čiji zadatak će biti da pronađe dodatne uštede od hiljadu i 500 milijardi dolara. Ako joj to ne pođe za rukom, automatski će stupiti na snagu dodatna smanjenja troškova.
