SB: Rast deficita u CG

  • Nebojša Redžić
Crna Gora je jedina od zemalja Jugoistočne Evrope koja je prošle godine imala rast fiskalnog deficita zbog povećanja rashoda i smanjenja prihoda.

To je danas saopštila Svjetska banka na prezentaciji devetog izvještaja o ekonomskim kretanjima u zemljama jugoistočne Evrope (Crna Gora, Srbija, Makedonija, BIH , Albanija i Kosovo).

Svjetska banka je procijenila da će ekonomski rast šest zemalja za prošlu godinu biti 2,1 odsto u prosjeku što je 0,3 odsto više u odnosu na uporedni godišnji period kada je region bio pogođen poplavama. Objašnjeno je da je veći rast doprinio otvaranju novih radnih mjesta u privatnom sektoru što je dovelo do smanjenja siromaštva.

Procijenjeno je da je stopa siromaštva u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji i Albaniji opala za dva procenta između 2013. i 2015. godine. SB je konstatovala da je, uprkos proširenju ekonomske aktivnosti i zaposlenosti koja je konačno počela da prati ekonomski rast, prosječna stopa nezaposlenosti u regionu i dalje neprihvatljivo visoka i iznosi 21,5 procenata u prosjeku. Crna Gora je zabilježila veći rast za 3,7 procenata u u prošloj godini u odnosu na 2014. godinu.

"Struktura rasta u Crnoj Gori je vođena investicijama, dok je u ostalim zemljama vođena potrošnjom. Javne investicije su dale doprinos rastu, a u narednom periodu trebalo bi da to budu privatne investicije. Izgradnja autoputa je potpomogla rast u Crnoj Gori u kojoj i ove godine očekujemo rast dominantno na osnovu investicija" kazala je Sanja Madžarević Šujster, predstavnik SB.

Ona je rekla da su fiskalni deficiti svih država i dalje visoki čime su dodatno povećali javni dug.

"Od 2011. godine u Crnoj Gori i Srbiji je konstantan rast javnog duga, koji se sa nekih 30 odsto BDP -a duplirao. Smanjenje javnog duga je prostor na kome treba raditi", kazala je Šujster.

SB je procijenila da će se u svih šest zemalja rast povratiti tokom 2017. godine, a da i dalje ostaju visoki rizici oporvaka.

"Eksterni negativni rizici su rast sporiji od projektovanog na glavnim izvoznim tržištima i promjene u globalnim cijenama nafte. Unutrašnji rizici su izbori koji će se održati u nekoliko zemalja i brzina strukturnih i fiskalnih reformi", objasnila je Šujster.

Za dalji rast ekonomije svih šest zemalja potrebno je, smatra SB, eliminisati barijere za formalno zapošljavanje, poboljšati efikasnost javnih usluga i sistema socijalne zaštite uz smanjenje državne administracije, održivo korišćenje energije i prirodnih resursa.

Šujster je kazala da su povećanje plata, penzija i naknade za majke imali negativan uticaj na crnogorski budžet. Svjetska banka očekuje snaženje rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini, saopštili su danas predstavnici te finansijske institucije i dodali da zbog izgradnje autoputa neće doći do smanjenja javnog duga do 2018.